Abiznis
  • Portal Analitika/
  • Abiznis /
  • Analiza prometa na Aerodromima CG: Srbija ključni ,,igrač“ u crnogorskom vazdušnom saobraćaju

"Ranije se redovno najveći promet putnika ostvarivao sa Rusijom"

Analiza prometa na Aerodromima CG: Srbija ključni ,,igrač“ u crnogorskom vazdušnom saobraćaju

U poređenju sa 2019, trend je nešto drugačiji. Ranije se redovno najveći promet putnika ostvarivao sa Rusijom, a visok promet je ostvarivan i sa aerodromima u Ukrajini što sada nije slučaj zbog rata, sankcija i zatvaranja vazdušnog prostora, istakao je ekonomski analitičar iz kompanije Adriatic Appraisal Darko Đikanović

Analiza prometa na Aerodromima CG: Srbija ključni ,,igrač“ u crnogorskom vazdušnom saobraćaju Foto: Ilustracija
PobjedaIzvor

Najznačajniji promet Aerodroma Crne Gore ostvaren je sa aerodromima u Srbiji i dostigao je pola miliona putnika, čineći oko četvrtine ukupnog prometa u ovoj godini, ističe ekonomski analitičar iz kompanije Adriatic Appraisal Darko Đikanović. Njegova analiza otkriva da je nakon Srbije najveći promet sa Turskom sa 258.000 putnika, i Poljskom, sa 208.000 koji su takođe ključni akteri u vazdušnom saobraćaju Crne Gore.

„Dodatno, zemlje poput Austrije, Velike Britanije, Njemačke, Izraela, Francuske i Italije doprinose značajnim brojevima putnika na crnogorskim aerodromima“, kaže Đikanović.

Kako navodi, ekonomska analiza prometa na crnogorskim aerodromima pruža uvid u značajne promjene tokom prvih devet mjeseci ove godine.

„Ukupan promet dostigao je impresivnih dva miliona putnika, što predstavlja značajan porast od 34 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, uprkos ovom rastu, uočava se pad od devet odsto u odnosu na isti period 2019. godine“, kazao je Đikanović, ukazujući na izazove sa kojima se vazdušni sektor i dalje suočava.

Rusija ranije bila dominantna

„Najznačajniji promet ostvaren je sa aerodromima u Srbiji, čije su cifre dosegle pola miliona putnika, čineći oko četvrtine ukupnog prometa u 2023. godini. U poređenju sa 2019, trend je nešto drugačiji. Ranije se redovno najveći promet putnika ostvarivao sa Rusijom, a visok promet je ostvarivan i sa aerodromima u Ukrajini što sada nije slučaj zbog rata, sankcija i zatvaranja vazdušnog prostora. Od ostalih država, promet je značajno pao sa aerodromima u Italiji i Francuskoj, dok je sa druge strane značajan rast prometa ostvaren prema Turkoj, Izraelu, Velikoj Britaniji, Austriji i Poljskoj“, kazao je Đikanović dodajući i da Aerodrom Podgorica registruje oko dvije trećine ukupnog prometa dok je ostatak ostvaren na Aerodromu Tivat.

Podsjećamo da su nam iz Aerodroma Crne Gore nedavno saopštili da tokom ove godine bilježe bolje rezultate i veći promet putnika u odnosu na prošlu godinu.

Aerodromi Crne Gore su od 1. januara do 19. novembra 2023. godine opslužili 2,35 miliona putnika, što je 32 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine.

„Na Aerodromu Podgorica smo opslužili preko milion i po hiljada putnika što je 33 odsto više u odnosu na 2022. godinu i čak 29 odsto više u odnosu na 2019. godinu. Sa druge strane, u Tivtu je opsluženo preko 820 hiljada putnika. To je 31 odsto više u odnosu na uporedni interval prošle godine“,kazali su iz ACG.

Avio-povezanost

Crna Gora je bila povezana sa oko 40 destinacija u 2023. godini (destinacije sa kojima je realizovano 20 letova i više), a u 2019. godini gotovo 80. U odnosu na 2019. godinu imamo pad broja destinacija za 50 odsto, a dodatnim ukidanjem šest destinacija taj pad će biti preko 55 odsto.

Za razliku od nas, Aerodrom Tirana u zimskom periodu ima konekciju sa preko 25 destinacija, a ljeti je bio povezan sa preko 80 destinacija. U zimskom periodu sa Aerodroma Tirana realizuje se oko 50 letova dnevno prema svim evropskim destinacijama. Aerodrom Podgorica i Tivat zajedno dnevno nemaju 15 letova, od čega su dominantni letovi prema Beogradu

Takođe, ako posmatramo Hrvatsku (iskljucivo aerodrome Dubrovnik i Split) tokom ljeta su bili povezani sa preko 40 destinacija, a prosječan broj dnevnih letova bio je preko 30 na Dubrovnik i preko 40 na Split, a tek promet preko ostalih aerodroma u Hrvatskoj pokazuje rast broja operacija i efekata u avio-saobraćaju.

Takođe, Srbija bilježi značajna povećanja broja letova, što ukazuje na udvostručenje broja letova u regionu i povezanost sa značajnim emitivnim tržištima. Nasuprot tome, Crna Gora se suočava sa ogromnim padom u ovom kontekstu.

Takva politika dovodi do smanjenja ne samo ukupnih prihoda, već i prihoda naših aerodroma, a na drugoj strani će značajno povećati prihode, prije svega, aerodroma u Beogradu, a zatim i albanskog aerodroma u Tirani i aerodroma Dubrovnik.

Portal Analitika