Iako su između dvije strane nekoliko puta uspostavljana primirja, ona nisu trajala dugo, a posljednjih nekoliko dana brojni analitičari, ali i humanitarne organizacije, upozorili su svijet kako se haos u Etiopiji pogoršava iz dana u dan, a da najveću štetu u svemu trpe građani.
Između ostalog, za magazin Politico situaciju u ovoj afričkoj zemlji analizirali su i specijalni predstavnik Evropske unije na Afričkom rogu Aleks Rondos i Mark Mediš, američki zvaničnik koji je učestvovao u implementaciji Dejtonskog mirnovnog sporazuma i čovjek koji je u Klintonovoj administraciji obavljao poslove vezane za nacionalnu sigurnost.
Analitičari su naveli kako je Etiopija prije nekoliko godina bila primjer uspješne afričke ekonomske priče. Međutim, eskalacija sukoba vrlo brzo je doprinijela urušavanju ekonomije, zbog čega se Etiopija nalazi na rubu propasti.
"Ovo je pravi trenutak da pripremimo međunarodne akcije kako bismo našli rješenje za ovu državu. U obzir ne dolazi ništa manje od mirovnog procesa u dejtonskom stilu s vidljivim svakodnevnim angažmanom Amerike, koja će povući Etiopiju s ruba“, ocjenjuju analitičari.
Ističu da vojna intervencija nije opcija s obzirom na to da je Etiopija dvostruko veća zemlja od Avganistana, te da u ovom trenutku "klizi" u građanski rat.
"Etiopska kriza zahtijevaće od diplomatije posredovanje u razmjerima kakvi nisu viđeni od Dejtonskog mirovnog procesa 1995. godine, koji je okončao krvavi rat u Bosni", naveli su Rondos i Mediš.
Takođe, naglasili su da je Dejton bio primjer kako etničke strane dovesti za isti sto.
"Dejton je bio model kako se zaraćene etničke strane mogu dovesti za sto intenzivnim, koordiniranm i diplomatskim naporima poštenih posrednika. To je zahtijevalo stalni angažman najviših nivoa američke vlade, uključujuči i predsjednika, državnog sekretara i glavnog pregovarača kao što je bio Ričard Holbruk", navodi se.
Ipak, poručili su kako Etiopija 2021. godine nije isto što je bila Bosna i Hercegovina 1995. godine.
"Proces u dejtonskom stilu mora biti prilagođen lokalnoj stvarnosti. No, ako SAD i drugi partneri hitno ne preduzmu korake u cilju pronalaženja mirnog rješenja, Etiopija bi se mogla raspasti poput Jugoslavije, ali s mnogo ozbiljnijim posljedicama", poručili su.
Osim toga, raspad Etiopije doprinio bi i potpunoj destabilizaciji Afričkog roga, ali i pomorske rute koja prolazi kroz Crveno more.
"Etiopija se nalazi u strateškom središtu Roga, okružena je Sudanom, Južnim Sudanom, Eritrejom, Somalijom, Džibutijem i Kenijom. Njena nestabilnost uticala bi i na pomorsku rutu kroz Crveno more i pokrenula bi izbjegličke tokove koji bi ugrozili stabilnost i susjednih država. Haos bi takođe iskoristile i terorističke grupe poput Al-Šababa i drugih pripadnika Al-Kaide, koji žele širiti uticaju ovoj regiji", pišu Rondos i Mediš.
Na kraju, analitičari su poručili kako će bez međunarodne intervencije posljedice po Etiopiju biti lako predvidjeti, a one će biti obilježene nepovratnim sukobima, te velikim ekonomskim i humanitarnim troškovima.
"Svaka državna tragedija je jedinstvena, ali svijet je već vidio brojne varijante ovakve noćne more. Ruanda, Bosna, Kosovo, Libija, Sirija, Mijanmar i Avganistan. Buduće političko rješenje mora biti sveobuhvatno i trebalo bi uključivati otvaranje humanitarnih puteva prema Tigraju, povlačenje eritrejskih trupa i oslobađanje političkih zatvorenika. Scenario za mir nije lagan, ali nije ni skriven. Vrijeme je za reakciju", stoji u analizi magazina Politico.
