Poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije Radović, kako Pobjeda saznaje, uputio je poziv čelnicima Islamske zajednice i Katoličke crkve u našoj zemlji da se sastanu 26. septembra u Baru kako bi razgovarali o aktuelnim društvenim dešavanjima u državi i o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.
Sastanak je, kako je Pobjedi saopštio nezvaničan sagovornik blizak Islamskoj zajednici i Katoličkoj crkvi, odgođen na inicijativu čelnika ovih vjerskih zajednica.
Tako je Amfilohije Radović, nakon što je uspješno okončao politički dijalog sa prvacima koalicija koje čine novu parlamentarnu većinu, a koji se odnosio na čelne funkcije u državi – predsjednika Skupštine i premijera, te sastav vlade, prešao na društveni dijalog.
Ono što Radovića najviše interesuje u razgovoru sa predstavnicima ovih vjerskih zajednica svakako jeste da izlobira da i podrže izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili poništavanje ovog akta, kako bi predstavio da se i to radi isključivo dogovorom, odnosno kako tim zakonskim aktom nijesu zadovoljni ni u ostalim vjerskim zajednicama.
SPC je kategorično protiv ovog zakona zbog toga što bi njegovom primjenom ostala bez vlasništva nad crkvama i manastirima i ostalom crkvenom imovinom koja je u nezakonitim procedurama od devedesetih godina prepisana na nju. SPC je preko te imovine ušla i u mnoge biznise, pa i građevinske, a ogroman novac zarađuje od crnogorskih svetinja, kulturnog i nacionalnog blaga, tako što ih je turistički valorizovala. SPC nije registrovana u Crnoj Gori i odbija da to učini, država nema uvid u njene prihode, samim tim ne ubira ni poreze, a zapošljava i veliki broj stranih državljana.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica usvojen je u decembru prošle godine, kada je prosrpski politički blok izazvao teške incidente u Skupštini – lomili su skupštinski inventar, fizički nasrnuli na poslanika Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića ogorčeni njegovom podrškom Zakonu...
Srpska crkva i prosrpski politički blok pošto nasiljem u plenarnoj sali nijesu spriječili usvajanje Zakona, počeli su sa organizovanjem takozvanih protestnih molebana i litija u skoro svim crnogorskim gradovima. Ti protesti trajali su do izbora u avgustu kada su pobjedu odnijele ove snage, kojima je podršku dala građanska koalicija predvođena partijom Ura.
