Gradske vlasti Pekinga su od 1. januara ove godine povećale 8,6 posto minimalnu zaradu, a taj primjer slijedila je i najstarija specijalna ekonomska zona u Kini, Šenžen, u kojoj je od 1. februara zabranjeno da najniža plata (za najjednostavnije poslove) bude ispod 185 eura. prenosi Aldžazira.
Ovo je tek jedan primjer koji potvrđuje očigledan trend - u Kini zarade nezadrživo rastu, a prema podacima kineskog ministarstva za rad i socijalno osiguranje, samo u 2011. godni plate su u zemlji u prosjeku povećane 20 posto.
Osnovni razlog za rast zarada je rastući deficit radne snage, ističe ekspert za tržište rada Instituta za savremena istraživanja u Šenženu Lu Kajmin.
U Kini zarade nezadrživo rastu, a samo u 2011. godni plate su u zemlji u prosjeku povećane 20 posto.
"Od 2004. godine osnovu ekonomski aktivnog stanovništva čine rođeni poslije 1980. godine, a zapažamo da se, zbog politike kontrole nataliteta, broj radnih ljudi smanjuje", kaže ovaj kineski ekspert.
Manjak radne snage najbolnije su osjetili sektori koji koriste niskoplaćenu radnu snagu, tako da je sve više tekstilnih fabrika i preduzeća za proizvodnju igračaka prinuđeno preseliti proizvodnju iz Kine u Vijetnam, Kambodžu ili Bangladeš.
Dva politička cilja: Period kada je Kina bila najveća zemlja s jeftinom radnom snagom je definitivno prošao, i to ne samo zbog manjka radne snage, već i zbog rasta zarada, koji aktivno podstiče rukovodstvo zemlje.
Kineska vlada ima dva osnovna politička cilja - da spriječi eksploziju socijalnih nemira i istovremeno stimulira uvođenje modernijih i kompliciranijih tehnologija.
Promjene na kineskom tržištu rada zaustavile su proces preseljenja proizvodnih pogona brojnih američkih firmi u tu zemlju.
Američka konsalting kompanija Boston Consulting Group (BCG) objavila je krajem prošle godine istraživanje sa simboličnim naslovom "Ponovo proizvedeno u Americi" (Made ind America, Again), u kojem je osnovna teza da američke firme sve češće obnavljaju svojevremeno izmještenu proizvodnju industrijske robe namijenjene sjevernoameričkom tržištu.
Rast zarada u kineskim fabrikama više se ne može pokriti rastom produktivnosti rada, dok u isto vrijeme u SAD-u nivo zarada opada, a produktivnost raste.
Ovaj efekt pojačavaju i procesi na deviznom tržištu, kurs dolara ostaje nizak, dok juan jača.
a kineskom tržištu su osim toga prisutne većinom manje i srednje po veličini njemačke firme, koje uvijek donose dugoročne odluke, makar zato što je obučavanje personala dugotrajan proces.
Sve bolja saradnja Kine i Njemačke : "Ukolko su kvalificirani kadrovi, osposobljeni za proizvodnju visokotehnološke robe, nije jednostavno obustaviti produkciju i pokrenuti je na nekoj drugoj lokaciji", istakla je njemački ekspert.
Rast plata u Kini za strane kompanije ima i svoju pozitivnu stranu, s obzirom da povećava kupovnu sposobnost Kineza i povećava privlačnost domaćeg tržišta.
Bivši proizvođači sve češće postaju kupci. Povratak američkih firmi u SAD zato ne znači i automatsko zatvaranje njihovih proizvodnih kapaciteta u Kini, napominje Harold Sirkin iz BCG-a. Ove fabrike će jednostavno ubuduće raditi za azijsko tržište, s obzirom da će se roba za sjevernoameričko od sada sve čečšće izrađivati na teritoriji SAD-a.
photo 1: al.china-embassy.org
photo 2: guardian.co.uk
