Senat je glasao sa 95 naprema 1 za podršku ratifikacije pristupnih dokumenata, lako nadmašivši dvotrećinsku većinu od 67 glasova potrebnih za podršku ratifikacije pristupnih dokumenata dvije zemlje.
"Ovo istorijsko glasanje šalje važan signal održive posvećenosti SAD-a NATO-u i osiguravanju da je naša Alijansa spremna da odgovori na izazove današnjice i sjutrašnjice", rekao je američki predsjednik Džo Bajden u saopštenju.
Švedska i Finska podnijele su zahtjeve za članstvo u NATO kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Rusija je više puta upozoravala obje zemlje da ne pristupaju alijansi.
Trideset saveznika NATO-a potpisalo je za njih prošlog mjeseca protokol o pristupanju, koji im omogućava da se pridruže nuklearnom savezu predvođenom SAD-om nakon što njegove članice ratifikuju odluku.
U tom trenutku, Helsinki i Stokholm su mogli učestvovati na sastancima NATO-a i imaju veći pristup obavještajnim podacima, ali nisu bili zaštićeni članom pet, klauzulom o odbrani NATO-a da je napad na jednog saveznika napad na sve.
Pristup moraju ratifikovati parlamenti svih 30 članica prije nego što Finska i Švedska budu zaštićene klauzulom o odbrani.
Ratifikacija bi mogla potrajati do godinu dana, iako ju je već odobrilo nekoliko zemalja, uključujući Kanadu, Njemačku i Italiju.
Senatori obje američke stranke snažno su podržali članstvo dvije zemlje, opisujući ih kao važne saveznike čije moderne vojske već blisko sarađuju sa NATO-om.
"Kvalifikacije ove dvije prosperitetne, demokratske nacije su izvanredne i poslužiće jačanju NATO saveza," rekao je demokratski senator Bob Menendez, predsjednik Odbora za vanjske poslove, pozivajući na podršku prije glasanja.
