Predstavnik te nevladine organizacije (NVO), Jovana Marović, kazala je da su od rada Anketnog odbora postojala prevelika očekivanja, iako su glavna ograničenja evidentirana u zakonodavnom okviru.
"Bila su prevelika očekivanja od rada Anketnog odbora, dok su postojala realna ograničenja kod zakonodavnog okvira, koji je ostao manjkav u brojnim segmentima pa sve do samog funkcionisanja tog parlamentarnog tijela", rekla je Marović na konferenciji za novinare.
Ona je, predstavljajući istraživanje Instituta alternativa pod nazivom Istraga afere Telekom u Skupštini – nerealna očekivanja i realna ograničenja, saopštila da u takvim okolnostima Anketni odbor i nije mogao da pruži bolje rezultate.
"Više se moglo u domenu političke odgovornosti, kao i u dijelu konkretnih rezultata i dokaza da je postojalo zakonsko uporište", smatra Marović.
Edina Bajramspahić iz Instituta alternativa, takođe, je ocijenila da su očekivanja od Anketnog odbora bila velika, s obzirom na to da je to bila prva parlamentarna istraga u crnogorskoj Skupštini nakon deceniju.
"Intenzivniji rad Anketnog odbora poklopio se sa približavanjem prijevremnih parlamentarih izbora, pa je bio značajno otežan zbog politizaicje pitanja koje je bilo predmet rada", saopštila je Bajramspahić.
Ona je podsjetila da je, nakon kontrolnih saslušanja, Skupštini predat samo tehnički izvještaj, koji je obuhvatio podatke o radu Anketnog odbora, broju sjednica i saslušanih osoba.
"Samim tim nije eksplicitno razmatrana politička odgovornost nijedne osobe, a nijesu date ni mjere iz zakonodavne nadležnosti Skupštine", rekla je Bajramspahić.
Osnov takvog nedostatka konkretnih rezultata Anketnog odbora, kako smatra, je u nerealno postavljenom cilju i predmetu rada, koji je podrazumijevao "rasvjetljavanje uloge svih aktera te korupcionaške afere".
Bajramspahić je ocijenila da bi alternativa takvom postavljanju predmeta rada Anketnog odbora bila, na primjer, tvrditi da je privatizacija bila uspješna ili manje uspješna, ili da nije bila u interesu većine građana, već potencijalno u interesu pojedinaca.
Prema njenim riječima, nakon šestomjesečnog rada svi su ostali na inicijalnim pozicijama. Opozicija je i dalje tvrdila da je bilo korupcije, a predstavnici pozicije da se ne može govoriti ni o kakvom slučaju korupcije.
I Tužilaštvo je, kako je navela Bajramspahić, ostalo na svojim stavovima, odnosno oni "i dalje rade na slučaju".
Ona je ocijenila da su postojale i značajne manjkavosti u Zakonu o parlamentarnoj istrazi, koji je donesen uoči početka rada Anketnog odbora.
"Postojao je rizik da parlamentarna većina blokira odluku o pozivanju osoba, s obzirom na to da je za usvajanje odluka potrebna većina. Takođe, manjkavost je i odsustvo kaznenih odredbi za neodazivanje na poziv Anketnog odbora, nedostavljanje informacija ili za lažno svjedočenje", rekla je Bajramspahić.
Ona smatra da zakon u tom smislu mora biti praćen kaznenim odredbama, koje će sankcionisati takvo djelovanje.
Prema riječima Bajramspahić, Anketni odbor se tokom polugodišnjeg rada suočio i sa puno spoljnih izazova.
"Postojao je problem sa zamolnicama koje su kasnile 50 dana i koje je Vrhovno državno tužilaštvo uputilo nadležnim isražnim organima Mađarske i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Materijali u koje je Anketni odbor trebalo da ima uvid stigli su mjesec nakon završetka mandata tog parlamentarnog tijela", podsjetila je Bajramspahić.
Ona je, ipak, dodala i da je Anketni odbor za prikupljanje činjenica i informacija o korupciji u privatizaciji Telekoma, u određenoj mjeri podigao svijest o odgovornosti izvršne vlasti pred skupštinskom, što će biti značajno za otvaranje novih parlamentarnih istraga.
Iz Instituta alternativa su, između ostalog, preporučili i da bi u budžet Skupštine trebalo uvesti poseban program namijenjen unaprijeđenju kontrolne funkcije, koji bi predviđao izdatke potrebne za nesmetan rad anketnih odbora.
Anketni odbor je od osnivanja, u februaru, održao ukupno 13 sjednica, od kojih su dvije bile zatvorene za javnost. Na sjednicama je razmotreno 18 tačaka.
Krajem prošle godine Dojče /Deutsche/ Telekom i njegova mađarska podružnica Mađar Telekom pristali su da plate kaznu od oko 95 miliona USD u okviru nagodbe o sudskoj tužbi, u kojoj se tvrdilo da su bivši rukovodioci te dvije kompanije potkupili državne funkcionere u Crnoj Gori i Makedoniji. Mađar Telekom je, kako se navodi u nagodbi, podmitio najmanje dvojicu Vladinih zvaničnika uključenih u prodaju Telekoma. (Mina)
