Postoji mogućnost da ako odluči jedino Island uđe u Evropsku uniju prije Crne Gore, jer je to izgrađena demokratija bez otvorenih pitanja, a jedno od pitanja koje će Crna Gora morati riješi jeste i pizanje zaštite ličnih podataka, koje Evropska unija propisuje Opštom uredbom o zaštiti ličnih podataka ( GDPR), pa je usvajanje zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u u suprotnosti sa evropskim standardima, rekao je na Televiziji E, vanjskopolitički analitičar iz Zagreba, Gordan Akrap.
Usvajanjem zakona o MUP-u i ANB-u, kaže Akrap, ne poštuju se pravila Evropske unije, posebno u dijelu, podsjeća on, direktive o zaštiti ličnih podataka građana Evropske unije, pa samim tim i Crne Gore kao zemlje koja pretenduje da bude članica Evropske unije.
„Kontrola rada represivnog sistema je jedna od temeljnih vrijednosti svakog demokratskog društva,kao i represivnih službi koje ograničavaju prava svojih građana i svih onih koji žive na teritoriji te države, pa svi oniimaju pravo i mogu sena određeni način zaštiti od tog represivnog sistema. S druge strane znamo da je Evropska unija izuzetno osjetljiva i to vidimo u brojnim kaznama koje presuđuje brojnim međunarodnim digitalnim korporacijama upravo na način netransparentnog, štetnog i protivzakonitog korištenja njihovih ličnih podataka. Ovo je ozbiljno pitanje koje stoji iznad Crne Gore da ga riješi prije nego što počne ozbiljno svoj nastavak evropskog puta“, rekao je Akrap.
Smatra da se u posljednjih nekoliko godina jasno vidi da ponovo otvaranje zatvorenih tema, optuživanje nekoga drugoga za usporavanje procesa integracija i konstantno, kako kaže, čačkanje jasno pokazuju da se ne radi za interes Crne Gore i njenog članstva u EU.
„Brojne države, uključujući i Hrvatsku, žele da Crna Gora uđe u Evropsku uniju i da se na taj pokuša istisnuti iz stiska drugih država, međutim na ovakav način određeni krugovi unutar Crne Gore očigledno pokušavaju dovesti u situaciju da represivni sistem instrumentalizuju za neke druge“, istakao je Akrap.
Ističe da je neophodno napraviti profesionalni, sudski i javni nadzor nad svim aktivnostima represivnog sistema, te da ukoliko nema demokratskog nadzora, naglašava on, kontrole represivnog sistema je ozbiljan problem i moraju spriječiti političari i uputiti da moraju, poručuje on, odgovarati državi a ne političkoj stranci koja ih je postavila.
„Sjećate se kako je to Aleksandar Vulin napravio prije nekoliko godina kad je odnio CD sa brojnim osobnim podacima ruskih državljana, ukrajinskih državljana, srpskih i crnogorskih državljana koji žive u Srbiji i Crnoj Gori i odnio ih je u Moskvu kako bi im predao sve radi protiv interesa Rusije i Srbije. To je jedno ozbiljno pitanje koje se mora riješiti i mora se spriječiti da bilo ko ko bude obnašao vodeću dužnost u represivnom sistemu, a to će uvijek biti političari, da shvate da moraju odgovarati državi i Ustavu, a ne političkoj stranci koja ih je postavila“, poručio je Akrap.
Postoje brojne indicije, cijeni on, da se izglasavanjem spornih zakona namjerava zloupotrijebiti bezbjednosni sistem koji, dodaje on, će biti ispolitizovan da bi bio u službi totalitarnosti.
„To su ozbiljni izazovi koji istinski prijete bezbjednosti i stabilnosti, ali naročito ličnoj sigurnosti svih građana Crne Gore na način da se njihovi podaci mogu iskoristiti u zlonamjerne svrhe, a da bezbjednosneslužbe mogu primijeniti mjere na netransparentan način, a da se istovremeno građani ne mogu pravno štititi i tražiti sudsku zaštiti, što je jedno od temeljnih načela i pravila Evropske unije, jer svi oni koji misle da su oštećeni djelovanjem bilo koje bezbjednosne službe države imaju pravo i imaju mogućnost žalbe zakonodavnim tijelima, a koji imaju onda pravo potpunog uvida i donošenje određenih odluka po svim tim žalbama“, naglasio je Akrap.
Dodaje i da su lični podaci i informacije energenti novog doba i da nikada nijesu bili više na cijeni kao u aktuelnom trenutku, a, ističe on, digitalnim razvojem i ekspanzijom vještačke inteligencije biće sve važniji i svi će se truditi sve više da prikupe lične podatke građana.
Naglašava da tajno prikupljanje ličnih podataka i njihovo korištenje u političke i politikantske svrhe nije nešto što se, ističe on, može prećutati prilikom ulaska u Evropsku uniju.
„Brojne korporacije i država će se truditi da prikupe što više podataka o nama kako bi mogli vidjeti čime se bavimo i kakva su naša interesovanja, šta volimo i kako bi određenom smislu mogli uticati na određene procese odlučivanja, jer se moderni sukobi i ratovi se ne vode iskljucivo u fizičkom domenu, nego se vode primarno u tom kognitivnom domenu, kad se različitim informacijskim operacijama pokušava uticati na nas i na donošenje naših odluka, a da bi se to moglo desiti mora se nakupiti veliki broj ličnih podataka koje mi dijelimo i na društvenim mrežama, ali i koje ne želimo dijeliti sa drugima…Evropska unija je direktivom o zaštiti ličnih podataka, takozvanih GDPR , jedna o temeljnih direktiva koja je na snazi u Evropskoj uniji i na koju je Evropska unija izuzetno ponosna. Pogledajte samo koliko su Google, Amazon i brojne druge tehnološke kompanije morale platiti penala, govorimo o možda i više milijardi kazni, upravo zbog toga što su prikupljale podatke koje nijesu smjelu, koristili kako nijesu smjelu i distribuirali su ih tamo gdje nijesu smjeli, zato je to vrlo, vrlo ozbiljno pitanje koje se neće tek tako Evropska komisija dozvoliti da prođe“, rekao je Akrap.
Smatra da postoje brojna pitanja u bezbjednosnom sistemu i ozbiljne sumnje da ruski i srpski krugovi imaju veliki uticaj, te da mogu, ističe on, uticati ne samo na bezbjednosne provese u Crnoj Gori, nego i van Crne Gore.
Da nije slucaj i Hrvatskoj, navodi on kao primjer, jer represivni ili bezbjednosni sistem su podložni kontroli od strane parlamenta, sudova, predsjednika i premijera, ali su podložni i, naglašava on, takođe i civilnoj i medijskoj kontroli.
„Postoji mogućnost da ti krugovi koji u političkim smislu koriste jedan zakonodavni okvir, koji zloupotrebljavaju zarad nekoga drugoga. Sjetimo se slučaja Vulin, sjetimo se nekih drugih slučajeva gdje su brojni lični podaci građana iscurili i otišli prema Rusiji ili prema Kini, gdje ih onda oni koriste za uticanje. Sjetimo se slučajeva iz 2014. i 2016. kad su za potrebe Rusa iz Kembridz analitike prikupljeni ogroman broj ličnihpodataka stanovnika SAD-a i praktično zloupotrebljene u predsjedničkim izborima. Po pitanju ličnih podataka prikupljanje je vrlo štetno“, zaključio je Akrap.
