U jednom dijelu teksta autor Edvard Lukas ističe kako je Bosna i Hercegovina najkrhkija evropska zemlja, te da se nalazi se u najdubljoj političkoj krizi od završetka rata.
"Čak i trijezni posmatrači misle da je oružani sukob ponovno moguć. Glavni saveznik Rusije, moćnik bosanskih Srba Milorad Dodik, zagovara defakto secesiju svoje 'etničke države', govoreći da će se povući iz preostalih državnih institucija kao što su oružane snage, poreska uprava i pravosuđe. To bi postavilo pozornicu za još etničkih čišćenja, ratnih zločina i izbjeglica - i još više ruskog miješanja", smatra autor.
Navodi i kako Dodik vlada nad samo 1,2 miliona ljudi i ekonomijom od 5 milijardi funti.
"Ipak, on je u stanju prkositi Evropskoj uniji, koja je više od 300 puta veća. Kao i kod Putina i Lukašenka, razlog je jednostavan - neuspjeh zapadne politike. Ako se SAD, EU, NATO i njihove zemlje ne mogu nositi ni sa malim prijetnjama, kakve šanse imamo u velikom geopolitičkom takmičenju vijeka - okršaju s Kinom", pita se Lucas.
Za Zapadni Balkan autor kaže da je uglavnom izvan radara za EU donosioce odluka od vremena ratova dvedesetih.
"Smatralo se da je primamljiva perspektiva konačnog članstva u EU dovoljna da podstakne prijeko potrebne ekonomske i političke reforme, zadrži vanjske prijetnje podalje i osigura mir. No, strpljenje i kredibilitet zapada erodirali su, posebno otkako je ljetni EU samit zaustavio sve daljnje pregovore o članstvu. Rusija i Kina zbog toga ubiraju plodove", navodi on.
