On je dodao da su neki djelovi američke vlade upravljali napadima kako bi pokrenuli pad američke ekonomije i povećali interes za Bliski istok u svrhu očuvanja svog cionističkog režima.
Nakon ovakve izjave iranskog predsjednika, američki, britanski, švedski i španski delegati napustili su skupštinu. Uprkos tome, Ahmadinedžad je nastavio da brani politiku o nuklearnoj energiji koju vodi Teheran i u nekoliko navrata osudio paljenje Kurana, kao i ratove SAD-a u Iraku i Afganistanu. Prijetnje vjerskih grupa da će spaliti Kuran opisao je kao opake i, držeći jedan primjerak u rukama, rekao da istina ne može biti spaljena.
Američki predsjednik Barak Obama je Ahmadinedžadove optužbe nazvao odvratnim i napadačkim, naročito zbog odnosa koji Amerikanci imaju prema žrtvama tog napada. Riječi predsjednika Irana osudili su i državnici drugih zemalja, a njemački ministar vanjskih poslova Gido Vestervele smatra kako je tim lažnim optužbama propuštena velika prilika da se spor oko atomskih ambicija Irana riješi mirnim putem.
