Crna hronika

U Višem sudu počelo ponovno suđenje Arseniju Stanoviću za ubistvo Ukrajinke Anastasije Lašmanove

Advokat Piperović tražio ponovno saslušanje vještaka psihijatra i obducenta

Advokat Zoran Piperović danas je u podgoričkom Višem sudu zatražio da se u ponovljenom sudskom postupku protiv Arsenija Stanovića za ubistvo Ukrajinke Anastasije Lašmanove 11. maja 2018. godine u Kotoru, sasluša tim vještaka psihijatrijske struke kao i vještak sudske medicine kako bi im postavio neka pitanja nevezano za nalog Apelacionog suda da se otkloni dubioza oko trajanja afekta kod optuženog i trajanja izvršenja radnje krivičnog djela.

Ilustracija Foto: Pobjeda
Ilustracija
PobjedaIzvor

Odbrana Stanovića osuđenog na 15 godina zatvora je u prethodnom postupku ali i u žalbi Apelacionom sudu tvrdila da optuženi prilikom izvršenja krivičnog djela bio u stanju privremene duševne poremećenosti.

Proces vodi sutkinja Katarina Padalica.

"Imajući u vidu odluku Apelacionog suda i ukidne razloge prvostepene presude smatram da je neophodno neposredno saslušati vještake Golubovića i Šoća. U odluci Apelacionog suda, kojom se ukida prvostepena presuda, tražilo se da se vještaci izjasne na okolnosti trajanja afekta i trajanja radnje izvršenja ubistva. Iako su vještaci psihijatrijske struke u nalazu naveli da je afekat trajao kraći vremenski period, a dr Šoć o da je radnja izvršenja trajala duže, za odbranu je to već raspravljena stvar. Smatram da se njihove izjave ne moraju nužno poklopiti. Evidentno je da je afekat trajao onoliko koliko je trajala radnja izvršenja ubistva, jer da nije tako i nalaz ne bi bio onakav kakav je bio", istakao je Piperović.

On je u žalbi Apelacionom sudu tražeći blažu kaznu za Stanovića ukazao na protivrječnost između izreke i obrazloženja presude.

"U obrazloženju presude se navodi da optuženi trebao da bude svjestan surovih i nečovječnih akata koje preduzima, ali je činjenica da optuženi ništa voljno nije preduzeo i da se nije radilo o bitno smanjenoj uračunljivosti, već o stanju privremene duševne poremećenosti", navodi Piperović.

On je ukazao i da prvostepeni sud u presududi navodi da svijest optuženog nije bila pomućena i sumračna, iako na zapisnicima o glavnom pretresu više puta navodi da je optuženom “pao mrak na oči”, što u sudskoj praksi znači sumračnu svijest koja isključuje uračunljivost.

"Prvostepeni sud navodi da kod optuženog nije postojala namjera da oštećenoj nanosi bol i patnje jakog intenziteta pa se nameće pitanje odakle optuženom svijest da je uopšte lišava života, jer se ne može imati svijest da se neko lišava života, a da se nema svijest o načinu na koji se lišava života", navodi advokat Piperović I dodaje da kod ovako utvrđenog činjeničnog stanja optuženi je morao dobiti manju kaznu zatvora.

On pojašnjava da otežavajuća okolnost koju je sud prvog stepena uzeo u obzir, bila samo rezultat straha nakon izvršenja krivičnog djela.

Tokom današnjeg suđenja uz saglasnost tužilaštva I odbrane sutkinja Padalica pročitala je iskaze svjedoka i pisane dokaze.

Prvostepenu presudu protiv Stanovića izrekao u septembru 2021. Godine izrekao je sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Tabaš.

Sud u prvom postupku nije uvažio kvalifikaciju tužilaštva da se radi o ubistvu na svirep i podmukao način.

Sudija Tabaš je pojasnio da optuženi nije uživao prilikom nanošenja povreda od kojih je Lašmanova preminula kao ni njenih patnji a što je bitan uslov za postojanje kvalifikacije ubistva na surov i podmukao način.

On se pozvao na nalaz vještaka koji je utvrdio da je Stanović u vrijeme ubistva bio u stanju afekta jake razdraženosti nesvjestan da zadake smrtonosne udarce Lašmanovoj.

U optužnici Višeg državnog tužilaštva navodi se da je Stanović 11. maja 2018. u jutarnjim satima, u naselju Dobrota, sa umišljajem i na svirep način ubio Lašmanovu u njenom iznajmljenom stanu.

Prema navodima iz akta tužilaštva, Stanović je žrtvi zadao 26 udaraca, 16 je nanio ,,oštricom i šiljkom jako zamahnutog mehaničkog oruđa“, a deset u predjelu tijela i glave. Lašmanova je pronađena mrtva u stanu.

Sledeće suđenje zakazano je za 27. jun.

Portal Analitika