"Ipak to ne znači da je taj posao okončan i da ne treba i dalje da radimo na brisanju različitosti, posebno kada su one smetnja i prepreka za ostvarivanje ljudskih prava i dalje napredovanje", kazao je on.
On je rekao da, i kada je u pitanju odnos prema manjinskim narodima, odnos prema drugim grupama koje imaju određene različitosti i kada je u pitanjuLGBT populacija Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja to više i ne tretira kao neko značajno pitanje.
"Zašto je to tako? Zato što je Crna Gora dostigla taj nivo da su ljudi generalno to prihvatili kao činjeničnu stvar i ne pružaju nikakav značajniji otpor. To što ćete vi na društvenim mrežama, ili možda u javnom diskursu, ili pak kod nekog neodgovornog političara naći da se suprostavlja tim stvarima na neprimjeren način, to generalno nije refleksija crnogorskog društva. Sama činjenica da imamo premijera koji dolazi iz manjinskog naroda, da imamo u Vladi mnogo ljudi koji dolaze iz različitih struktura, da smo u prethodnom periodu pokazali da možemo da organizujemo skupove bez nekih većih tenzija, donedavno skupove visokog rizika, mislim da smo mi kao zemlja položili ispit inkluzivnosti”, kazao je Abazović.
