Nakon puča 27. marta 1941. izvjesna količina zlata Kraljevine Jugoslavije iznijeta je iz Beograda, a oko 40 kilograma zlata zakopano je u blizini manastira Ostrog. Međutim, komunisti su ga nakon rata otkopali i odnijeli, o čemu postoje pisani tragovi u arhivu, u koje je Telegraf imao uvid.
„Kada je otvoren Titov sef i u njemu pronađeno oko 30 kilograma zlata i preko 150 predmeta s dragim kamenjem, odmah se posumnjalo da je to zlato porodice Karađorđević. Na to je ukazivalo više predmeta koji su pronađeni u sefu, za koje se tačno zna da su pripadali Karađorđevićima, kao što je zlatni orden Kraljice Marije ukrašen brilijantima, lično njoj dodijeljen“, kazao je sagovornik Telegrafa.
Prema njegovim riječima, ovdje je riječ uglavnom o zlatu za koje se ne zna kako se našlo u Titovoj rezidenciji i čemu je trebalo da služi.
Da je zlato koje je pronađeno u sefu Broza zaista blago dinastije Karađorđević govori i odluka predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da vrati orden kraljice Marije porodici. Orden će se na njenoj sahrani u Oplencu 26. maja naći ispred kovčega s njenim zemniim ostacima.
Takvu odluku predsjednika Srbije saopštio je njegov savjetnik Oliver Antić na dočeku posmrtnih ostataka kraljice Marije u Dvoru.
Advokat Jovanke Broz Toma Fila kazao je za Telegraf da sve dok ne stigne zvanična izjava tročlane komisije što je zapravo pronađeno u Titovom sefu, biće nagađanja.
Fila dodaje da zlato i “Karađorđevićeva zvijezda” sigurno nijesu njegove lične zaostavštine.
Član Krunskog savjeta Dragomir Acović očekuje da će porodica Karađorđević legitimno podnijeti zahtjev za potraživanje otete djedovine koja se zatekla kod Broza.
„Vjerujem da će i prestolonasljednik da reaguje, jer on, kao i drugi potomci kralja Aleksandra Prvog, ima pravo da potražuje otetu djedovinu, koja se zatekla kod Broza. Ta imovina ne može da pripadne Brozovim potomcima. Ako oni tvrde da je i to njihovo nasljedstvo i ako su nezadovoljni što sad nisu prisustvovali otvaranju trezora, pitam se da li su Titovi nasljednici bili prisutni kad je Tito prisvajao tuđe“, naveo je Acović.
Osim toga, dodaje on, ovo otkriće otvara i novo pitanje: kad će biti otpečaćeni džakovi, sada takođe u državnom posjedu, koji se vode kao zaostavština Karađorđevića i za koje Vlada Srbije još nije dala saglasnost da se otvore.
Podsjećanja radi, dragocjenosti i novac koji su zatečeni u Brozovom posjedu na dan njegove smrti 1980, po odluci tadašnjeg Predsjedništva SFRJ, dvije godine kasnije su popisani i pohranjeni u trezor Narodne banke.
Prema informaciji koja je 28. juna 1982. dostavljena Predsjedništvu SFRJ, na spisku zaostavštine nađene u Titovom posjedu, koja je predata Narodnoj banci Jugoslavije, nalaze se: zlato u polugama i u prahu, u ukupnoj težini od 29,366 kg, 2.663 velikih i malih zlatnika, predmeti od zlata, brilijanata i dijamanata koji su pripadali porodici Karađorđević (149 komada).
Na spisku su još odlikovanja porodice Krađorđević, numizmatički novac, posuđe od srebra sa pozlatom, sitni predmeti manje vrijednosti i devize (oko 26.000 dolara i 36.000 njemačkih maraka) i oko pet miliona dinara.
