Ministar je istakao da je i uloga civilnog sektora, medija i građana u podizanju konkurentnosti države važna ali da „ukoliko nema njihovog afirmativnog i aktivnog pristupa, to ne smije biti alibi za eventualni nerad i neuspješnost institucija“.
- Crna Gora je mali, ali vitalan i održiv društveno-ekonomski sistem, prilagodljiv u odnosu na nove izazove, bilo da je riječ o ekonomskim, političkim, regionalnim ili drugim događajima. Svaki dodir države sa korekcijama i poboljšavanjem tog ambijenta, treba da bude pažljivo i dobro osmišljen, kako bi se zadržala distanca u odnosu na prirodne tržišne mehanizme, naročito one koji doprinose zdravoj tržišnoj konkurentnosti – rekao je tom prilikom Gvozdenović.
On je naveo da Crna Gora raspolaže zavidnim resursima koji, ukoliko se na pravi način iskoriste, mogu obezbijediti ubrzani ekonomski razvoj države.
- Nova radna mjesta, stabilan rast BDP-a i kvalitetniji životni standard građana Crne Gore. U vremenu krize samo najhrabriji i oni koji su spremni da se prilagođavaju investicijama uspijevaju. U trenutku kad se sve zemlje bore za svoje pozicije na polju investicija, moramo biti spremni da razmišljamo i o konkurentnosti i primjeni originalnih i efikasnih rješenja, kako bismo podstakli potencijalne investitore – kazao je ministar.
On je poručio da Crna Gora ima veliku prednost u činjenici da veličina njene teritorije i brojnost stanovništva dopuštaju veću efikasnost mijenjanja i fleksibilnost prilagođavanja nego što je to slučaj kod drugih, većih država.
- Naravno, nije dovoljno biti “mali” da biste se brzo podigli na ljestvici investicione atraktivnosti. Treba, prije svega, da imate potencijale koji su privlačni za biznis, zatim, da znate što hoćete i, najzad, kako da do toga stignete. Nakon toga, na scenu, dolazi izbor efikasnih mehanizama koji će integrisati potencijal sa razvojnom strategijom i pragmatizovati željene ciljeve. To, u prvom redu, znači efikasan admnistrativni aparat, dinamičan sistem optimizacije zakonodavstva i visok stepen razumijevanja prirode kapitala i njegovog interesa – kazao je Gvozdenović.
On je naglasio da moramo podići kvalitet postojećih i izgraditi nove hotelske kapacitete kao i da „ima mnogo oblasti koje treba urediti“.
Povećanje turističkog obima se ne može bazirati na daljem omasovljenju ljetnjeg sezonskog turizma, već na ponudi koja će, internim sadržajem, obezbijediti i platežnijeg gosta i veći prihod po gostu/danu, što vodi ka dodatnoj analizi ciljne grupe kojoj se obraćamo. Ima, naravno, i mnogo oblasti koje moramo urediti ili korigovati kako bismo imali dalji investicioni progres. U prvom redu – moramo povećati administrativnu efikasnost, umanjiti inicijalne troškove za realizaciju investicija, uprostiti procedure, kompletirati zemljišnu i prostorno plansku dokumentaciju – poručio je ministar.<
