Potencijalnim kupcima ponuđena je nepokretna imovina, koju čine zemljište, objekti za upotrebnu vodu, zgrade u industriji i rudarstvu, poslovne zgrade u privredi, elektroenergetski i objekti gasovoda, kao i kanali. Pored toga, prodaje se i tehnološka i kancelarijska oprema, građevinska mehanizacija i transportna sredstva.
Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju domaće i strane kompanije i pojedinci koji uplate depozit od jedan odsto početne cijene. Njihove ponude moraju sadržati najmanju početnu cijenu i dokaz o uplati depozita.
Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik, a imovina će biti prodata onome ko ponudi najveću cijenu. Iz stečajne uprave je objašnjeno da izabrani kupac gubi pravo na povraćaj depozita ukoliko ne zaključi kupoprodajni ugovor.
Kupac je dužan da najkasnije osam dana od zaključivanja kupoprodajnog ugovora uplati novac, umanjen za iznos depozita. Ostalim ponuđačima će depoziti biti vraćeni dva dana nakon donošenja odluke o prodaji imovine.
Početna cijena imovine Solane na prvom javnom nadmetanju iznosila je 257,8 miliona eura, ali nije bilo zainteresovanih kupaca. Zainteresovanih nije bilo ni na drugom i trećem javnom nadmetanju, kada je imovina kompanije ponuđena za minimum 232 miliona eura, odnosno 230 miliona.
Imovina kompanije nije prodata ni na četvrtom, ni petom javnom nadmetanju, kada je početna cijena bila 225 miliona eura, odnosno 219 miliona.
Solanu od 2003. godine kontroliše podgorički biznismen Veselin Barović, koji je kupio kontrolni paket akcija za 800 hiljada eura.
U kompaniju je 2005. godine uveden programirani stečaj zbog duga od 13 hiljada eura. Ta vrsta stečaja, koji podrazumijeva da ih niko ne goni za dugove, nije dala rezultate, pa je početkom 2011. godine stečajni sudija Dragan Vučević uveo klasični stečaj.
Vlada je u novembru 2011. godine Solani oduzela koncesiju na korišćenje morske vode.
(Mina biznis)
