To se ocjenjuje kao veliki politički poraz za predsjednika Baraka Obamu. Prijedlog je došao iz obje, demokratske i republikanske partije.
Obamina administracija je, nakon decembarskog masakra u Konektikatu, kada je 27 osoba ubijeno u jednoj školi, od kojih dvadesetoro djece, predložila niz izmjena zakona o kupovini oružja, među kojima je bio i prijedlog da se pooštre kontrole za one koji namjeravaju da kupe oružje.
I pored skoro četvoromjesečne kampanje i lobiranja, Senat sa 54 glasa "za" i 46 protiv, nije usvojio predloženo rješenje, za koje se tražila podrška najmanje 60 senatora.
Nakon što je ova mjera, koja je za konzervativce bila najblaža, propala, teško je očekivati da će ostali Obamini prijedlozi, među kojima je ideja o zabrani prodaje automatskog jurišnog oružja, ili ograničenje koliki šaržeri mogu da budu, proći na nekom eventualnom budućem glasanju u Senatu.
Protivnici ovih zakonskih izmjena tvrde da bi to bilo miješanje vlade u prava pojedinaca, kao i da bi time bio narušen član dva Ustava SAD kojim je zagarantovana sloboda posjedovanja oružja.
Lider demokrata u Senatu Hari Rid, koji i sam posjeduje oružje i zagovornik je tih prava, međutim, kaže da je "sramna" taktika kojom su republikanci plašili javnost da će oružje biti zabranjeno, iako je 90 odsto stanovnika SAD podržalo izmjene zakona.
Najveći protivnici ograničenja u prodaji oružja su predstavnici jake lobističke Nacionalne asocijacije za oružje (NRA), tako da Obamin prijedlog nijesu podržali ni svi demokratski senatori.
