U jeku galame oko predsjedničkih izbora nekako je tiho – bez posebne medijske pažnje - prošla vrlo zanimljiva informacija: da su istaknuti članovi Nove srpske demokratije odlučili da se lično angažuju u izbornom procesu za novi saziv Srpskog nacionalnog savjeta (SNS). Do nedavno su poslanici Nove žestoko kritikovali čitav projekat Srpskog nacionalnog savjeta, pogotovu Momčila Vuksanovića, predsjednika SNS-a, kojeg su javno prozivali da, članstvom u Savjetu, svjesno diskriminiše srpski narod u Crnoj Gori.
Otkud, gotovo preko noći, zaokret u strategiji najjače stranke koja okuplja i najviše srpskih glasova u Crnoj Gori?
Odlukom Nove srpske demokratije da uđe u izborni proces za novi saziv Srpskog nacionalnog savjeta ta parlamentarna politička partija je suštinski priznala da su Srbi u Crnoj Gori nacionalna manjina, tvrdi Dobrilo Dedeić predsjednik Srpske liste, jedine političke partije sa srpskim predznakom koja se u svom programu direktno zalaže za - manjinski status Srba u Crnoj Gori.„Svojim postupkom Nova priznaje da je početni korak za rješavanje srpskog nacionalnog pitanja u Crnoj Gori prihvatanje fakticiteta manjinskog naroda. To, naravno, znači i školovanje srpske djece isključivo na srpskom jeziku, u svojim odjeljenjima i razbijanje postojećeg mutanta koji se zove Crnogorski/srpski, bosanski, hrvatski jezik koga su sa Rankom Krivokapićem i DPS-om nametnuli upravo Andrija Mandić i Nebojša Medojević“, tvrdi Dedeić.
Savjet samo za manjinske narode: Tvrdnja Dedeića, čija stranka je vanparlamentarna, ima uporište u zakonu, prevashodno imajući u vidu činjenicu da je članstvo u manjinskom Savjetu predviđeno samo za - manjinske narode.
No, crnogorski Ustav svojim odredbama nije nabrojao manjine u Crnoj Gori, pa se tu dodatno komplikuje „nacionalni čvor“ u Crnoj Gori. Nesporan status manjina u Crnoj Gori uživaju Bošnjaci, Albanci i Hrvati koji, učestvujući u radu svojih Savjeta i imajući svoje nacionalne partije.
Kada su u pitanju Srbi u Crnoj Gori, tu je situacija bitno drugačija jer dominanta partija koja je okupila Srbe - Nova srpska demokratija Andrije Mandića - tvrdi da su Srbi državotvorni, a ne manjinski narod u Crnoj Gori. Ipak, odlukom te stranke da uđe u proceduru za izbor novog Savjeta, bez obzira na obrazloženje da je osnvni cilj toga poteza gašenje Savjeta - ostaje činjenica da su svi politički subjekti koji okupljaju nacionalne Srbe dali legitimitet konceptu - Srbi kao manjinski narod u Crnoj Gori.
Poslanik Nove Slaven Radunović kaže da je „SNS, na čijem čelu je Vuksanović projekat aktuelne vlasti i premijera Mila Đukanovića“ kako bi 30 odsto Srba u Crnoj Gori sveli na nacionalnu manjinu.„U tu svrhu, Vuksanović dobija veliki novac kojim raspolažu on i njegovi prijatelji. Uprkos tome, ti - nazovi predstavnici Srba - nisu uspjeli da dobiju nijednog predstavnika u Skupštini, a čine ogromnu štetu Srbima. U kontaktima koje Nova ima sa predstavnicima međunarodne zajednice, zbog postojanja tog farsičnog SNS, dobijamo odgovore da je pitanje Srba riješeno, da imaju svoj nacionalni savjet, novac za razne programe. Pokušavali smo da stanemo na kraj tome, ali nismo uspjeli, sve do sada“, kaže Radunović u izjavi za Portal Analitika.
Ko je manjina: Da stvar bude još čudnija i predsjednik SNS-a Momčilo Vuksanović takođe tvrdi da Srbi u Crnoj Gori nijesu manjina niti su to postali prihvatanjem Nove da da legitimitet novom sazivu Savjeta!
„Srbi nijesu manjina u Crnoj Gori u odnosu na bilo koju nacionalnu zajednicu samom činjenicom što ne postoji većinski narod. Kad pokaže popis u Crnoj Gori da neka nacionalna zajednica broji više od 50 odsto - onda će Srbi biti manjina“, kaže Vuksanović u izjavi za Portal Analitika.
Predsjednik SNS-a kaže da je njihovo participiranje u Savjetu „iznuđen potez“ i podsjetio da se Nova ranije programski zalagala za koncept Srba kao manjinskog naroda.
„Srba u Crnoj Gori ima više od pedeset odsto i to pokazuje pripadnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi i činjenica da je većinski jezik upravo srpski. Srbi su, dakle, većinska zajednica, ali zbog raznih pritisaka vlasti i straha taj rezultat na popisu je takav kakav jeste“, tvrdi Vuksanović.
Motivi Nove za ulazak u Savjet: Šta su onda motivi za ulazak Nove u Srpski savjet? Odluka je, očito, višestruko motivisana i mogla bi da ima dalekosežne posljedice na položaj srpskog naroda u Crnoj Gori.
Pored javnog stava da žele da ugase to tijelo nije zanemarljiva ni činjenica da žele da neutrališu svoje političke protivnike Momčila Vuksanovića i Dobrila Dedeića koji takođe polažu pravo na članstvo i upravljanje tim Savjetom. Ne treba zanemariti ni, kako kažu u Savjetu, finansijski aspekt imajući u vidu da je do sada SNS kroz razne projekte od države od svog osnivanja 2008. godine dobio skoro dva miliona eura.
No, pođimo redom. Srpski savjet je formiran 2008. godine i prilikom svog osnivanja nije imao podršku ključne stranke sa srpskim predznakom tadašnje Srpske narodne stranke kojoj u početku, istini za volju, nije bio stran koncep konstitutivnosti i dvodomnog parlamenta. Na čelu tog Savjeta se - od osnivanja - nalazi Momčilo Vuksanović koji je od države za razne projekte dobio skoro - dva miliona eura! Vuksanović je taj novac iskoristio za osnivanje svojih medija uključujući i veoma skup projekat srpske televizije u Crnoj Gori.
Rad tog Savjeta pratile su brojne i teške optužbe za zloupotrebe u radu Savjeta, prije svega od strane Nove, kojoj se kasnije pridružio i Pokret za promjene.
Zakon ne poznaje gašenje Savjeta: Koji su dometi najave Nove o gašenju srpskog savjeta?
Zakon o ljudskim i manjinskim pravima nije predvidio postupak gašenja manjinskih savjeta; ne postoji predviđena zakonska procedura da se ugasi nešto što je pravno afirmisano Ustavom i zakonima. Sa tom tezom saglasan je Vuksanović koji je kazao da je Nova tvrdnjom da je ušla u Savjet da bi ga ugasila - obmanula svoje birače.
„Nova saopštava neistinu jer se oni već godinama ponašaju kao prevaranti. Željeli bi da dominiraju Savjetom i svim onim što se uradilo i postiglo proteklih godina uključujući i našim medijima. To je sada njima interesantno, kao i sredstva koju su na raspolaganju“, kaže Vuksanović.
Iako Radunović nije precizirao na koji način misli da ugasi Savjet, predsjednik SL Dobrilo Dedeić ne isključuje tu mogućnost. „Ukoliko, pak, režim pomogne Mandiću da ugasi Savjet, za šta ne postoji zakonski osnov, to bi značilo dalju radikalizaciju političkih prilika, novi koruptivni proces i masovno kršenje ljudskih prava i sloboda. To bi stvorilo okolnosti za još jedne proteste u Crnoj Gori, ovoga puta isključivo etničke - Srba kao obespravljene manjinske zajednice“, tvrdi Dedeić.
Sad tek treba pratiti ko će u novom sazivu Savjeta ostvariti prevlast i kako će se ponašati Mandićeva partija u tom slučaju.Plan Mandićeve partije je jasan: koristeći odredbe Zakona o ljudskim i manjinskim pravima - po kojima poslanici i predsjednici parlamentarnih stranka direktno stiču pravo na članstvo u Savjetu - jasno je da je Nova u prednosti kada je u pitanju prevlast snaga u novom sazivu Savjeta. Svoje predstavnike će imati i Vuksanović i Dedeić, ali je pitanje koliki će biti njihov uticaj, jer po Zakonu - Savjet broji najmanje 17 članova od kojih u startu Novoj pripada devet mjesta!.
Koji će biti prvi potez Savjeta znaće se najvjerovatije u prvoj polovini juna, kada se konstituišu novi organi Srpskog nacionalnog savjeta. Jedno se čini izvjesnim: Odluku „novog“ Savjeta će, sa priličnom zebnjom, pomno iščekivati dosadašnji predsjednik Momčilo Vuksanović, kao i Dobrilo Dedeić, čelnik Srpske liste.
Nenad ZEČEVIĆ
