„Konferencija je posvećena upravljanju u kulturi i modelima pristupa kulturi u eri digitalizacije i globalizacije. Pored glavne teme konferencije, brojni ministri kulture zemalja članica Savjeta Evrope okupljeni u Moskvi govoriće na teme: uloga Vlada u upravljanju u kulturi-novi izazovi i prilike, najbolje prakse i inovativne politike, a biće riječi i o perspektivama Savjeta Evrope“, navodi se u saopštenju.
Nakon prenošenja pozdravnih riječi dobrodošlice i podrške ministrima kulture predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i predsjednika Vlade Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva, Konferenciju je otvorila Gabriela Bataini Dragoni, zamjenica generalnog sekretara Savjeta Evrope koja je istakla značaj uloge kulture za sisteme demokratskog upravljanja. Naglasila je da se kroz kulturu izgrađuje demokratija, ali i nacionalni identitet koji svaki građanin ispoljava, te da je nužno obezbijediti sigurne izvore finansiranja za kulturu.
-Predsjedavajući konferencijom Vladmir Medinski, ministar kulture Ruske Federacije, izrazio je zadovoljstvo što se ovako značajna konferencija održava u Moskvi i nadu da će se razmjenom mišljenja i najbolje prakse pomoći svima da se u procesu globalizacije sačuva mjesto koje kulturi pripada. Istakao je značaj kulturne raznolikosti na kojoj počiva suživot i međusobno uvažavanje multietničkih grupa koje žive u Rusiji. Medinski je kazao da se u eri digitalizacije kroz kvalitetne obrazovne programe moraju sačuvati primarne funkcije muzeja, biblioteka i arhiva, te da je u kreiranju politika važno izučiti tradiciju i istoriju, te u njima naći inspiraciju i polazne tačke“, ističe se u saopštenju.
U kontekstu inoviranog modela upravljanja i boljeg pristupa kulturi, u svom obraćanju ministar kulture Crne Gore Branislav Mićunović predstavio je reformisani sistem upravljanja u oblasti kulture u Crnoj Gori koji je proizašao iz novih reformskih zakona iz oblasti kulture, počev od Zakona o kulturi, Zakona o zaštiti kulturnih dobara i seta zakona iz oblasti kulture. Mićunović je ukazao je na značaj procesa decentralizacije, uređenog načina finansiranja kulture kroz 2,5 izdvajanja iz tekućeg budžeta, te novog koncepta rada institucija kojima se obezbjeđuje standardizovani model obavljanja stručnih poslova i primjenu zakona.
„Ipak, i pored ovih ključnih reformi u oblasti kulture koje su realizovane, ima još dosta prostora za unapređenje. Razlozi tome najčešće su finansijske prirode i to je ono što mora biti predmet brige svih nas danas okupljenih. Zakonski okviri, politike, prioriteti, strategije, su pravci razvoja cjelokupne oblasti kulture ili njenih pojedinačnih djelatnosti, i oni se lako prilagođavaju situaciji na terenu. Međutim, veoma važno mjesto zauzimaju upravo javne finansije. Siguran sam da govorim u ime više država članica Savjeta Evrope kad kažem da se kultura često posmatra kao sfera koja za državu predstavlja nužni trošak. Ministarstvima kulture je povjerena briga o nacionalnim identitetima kao vrhunskim vrijednostima država. Međutim, kako očuvati kulturni identitet i nacionalni identitet društva u vremenima globalizacije, kada i najmoderniji bioskopi gube bitku pred dvd uređajima, kada muzeji i pozorišta gube posjetioce, kada knjige zamjenjuju njihova elektronska izdanja, a spomenici više privlače pažnju posjetioca, ako su, recimo, dio ugostiteljskog objekta? To moderno takmičenje u očuvanju kulturnih vrijednosti naših država moguće je samo ako ustanove kulture ponude primamljive programe i projekte za posjetioce koji će im privući i zadržati pažnju. A to je jedino moguće ostvariti sinergijom, spojem kulture i bliskih oblasti – tuirzma, obrazovanja, nauke – i zajedničkim angažmanom u nalaženju sredstava i kasnijim pravilnim upravljanjem”, kazao je Mićunović.
Osvrnuo se i na očuvanje mjesta kulture u periodu ekonomske krize i u tom smislu dodao da su projekti, politike, inicijative u kulturi prepoznali i prihvatili model privatno - javnog partnertsva, a svi noviji projekti zasnovani su na principu održivog kutlurno-ekonomskog razvoja.
Ministar Mićunović je izrazio uvjerenje da će sve zemlje članice Savjeta Evrope, ujedinjene u zajedničkim programima i u preuzimanju i primjeni najboljih iskustava svih zemalja, prepoznati kulturu kao zajedničko dobro i nezaobilaznu platformu na kojoj počiva svaka društvena nadgradnja, pa i ekonomska. Zaključio je da će ovaj sastanak jasno definisati naše pozicije i usmjeriti nas na pravi, konkretan cilj, a to je ostvarivanje opipljivih i vidljivih rezultata misije koja prevazilazi nacionalne okvire.
