Prvostepenu presudu, 22. novembra prošle godine, izreklo je krivično vijeće sudije Milenke Žižić.
Žalbu na presudu podnijelo je tužilaštvo.
Sudija Žižić je u obrazloženju presude navela da nije počinjeno krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva, kako je bilo navedeno optužnicom.
Sud je ocijenio da je bilo nezakonitog ponašanja, ali su optuženi djelovali u skladu sa naredbama pretpostavljenih, te da se osobe koje su u Crnu Goru došle iz BiH vrate na teritoriju te zemlje.
- Djelatnost i naredba bili su nezakoniti, ali nije dokazano da su optuženi bili na nekoj od strana u oružanom sukobu, što je potrebno za postojanje ratnog zločina - kazala je tada Žižić, dodajući da MUP nije imao ovlašćenja da postupa po naredbi iz BiH.
Prema ocjeni suda, tužilaštvo tokom postupka nije ponudilo dokaze na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da je preseljavanje rađeno na osnovu rasne diskriminacije.
Za deportacije su bili optuženi bivši šef SDB-a Crne Gore Boško Bojović, tadašnji pomoćnik ministra policije za javnu bezbjednost Milisav Marković, bivši načelnik sektora SDB-a u Herceg Novom Radoje Radunović, bivši načelnik Centra bezbjednosti u Herceg Novom Milorad Ivanović, nekadašnji službenik SDB-a u Herceg Novom Duško Bakrač, zatim bivši šef odjeljenja DB-a u Ulcinju Božidar Stojović, bivši komandir Stanice policije u Herceg Novom Milorad Šljivančanin, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Baru Branko Bujić i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti u Ulcinju Sreten Glendža.
Optužnica ih je teretila da su „izvršili nezakonito preseljenje građana Bosne i Hercegovine srpske i muslimanske nacionalnosti, koji su imali status izbjeglica, izvršavajuči naredbe tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Pavla Bulatovića”.
Specijalno vijeće sudije Milenke Žižić je i u prethodnom sudskom procesu oslobodilo optužbe sve okrivljene.
Apelacioni sud je, nakon žalbe tužioca i žrtava, u martu 2011. godine ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje.
