Ombudsman je nedavno objavio godišnji izvještaj, za prošlu godinu, u kom je konstatovano da je Crna Gora unaprijedila odnos prema osjetljivim društvenim grupama, ali da je diskriminacija i dalje prisutna prema Romima, LGBT i osobama sa invaliditetom, ženama, starijima i manjinskim narodima.
Upitana da li smatra da sa nivoom poštovanja ljudskih prava koji trenutno ima, Crna Gora može imati problema u pregovaračkom procesu, Gorjanc Prelević je odgovorila da standarde možda neće zadovoljiti određeni državni organi.
"Najteže će ići sa dostizanjem zadovoljavajućeg nivoa djelotvorne i efikasne zaštite ljudskih prava od strane državnih organa - centara za socijalni rad, policije, tužilaštva i suda",precizirala je ona.
Gorjanc Prelević je agenciji MINA kazala da nije fer ocjenjivati koja je od marginalizovanih grupa najugroženija.
“Nije fer izdvajati bilo koga, jer time kao da se ukazuje da su prava jedne grupe važnija od drugih”, rekla je ona.
Gorjanc Prelević je navela da Crna Gora, koju odavno obavezuju svi osnovni međunarodni ugovori o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, ima obavezu da ne diskriminiše, nego da svima obezbedi jednakost pred zakonom.
“I još treba da doda mjere pozitivne diskriminacije, koje su na primjer neophodne za žene, Rome, osobe sa invaliditetom i manjinske narode. Kada već ne ide ”milom” država mora i, uslovno rečeno, ”silom” da obezbijedi odgovarajuće ravnomjerno uključivanje u društvene tokove tradicionalno diskriminisane grupe”, kazala je ona ageniciji MINA.
Upitana šta treba zadovoljiti i obezbijediti da bi Crna Gora znala da je na pravom putu da postane društvo koje garantuje poštovanja ljudskih prava svim svojim građanima, Gorjanc Prelević je navela da je neophodno obezbijediti dosljednu primjenu postojećih zakona.
“Iako odavno postoje zakoni i standardi, još uvijek većina zgrada, i to posebno državnih organa, nije prilagođena pristupu ljudi koji koriste invalidska kolica. U odnosu na seksualne manjine, neophodno je donošenje zakona o istopolnim zajednicama kojim će se istopolnim partnerima obezbijediti da uživaju određena prava koja moraju da imaju kao i heteroseksualni partneri, u skladu s evropskim standardima”, pojasnila je ona.
Gorjanc Prelević smatra da je odlična preporuka Ombudsman da državni organi, pravna lica i pojedinci moraju osmisliti i realizovati dosta aktivnosti u prevenciji i borbi protiv diskriminacije.
“To je odlična preporuka, koju treba ozbiljno da shvate svi nadležni za obrazovanje građana i zaposlenih u državnim organima. Obrazovanjem se razbijaju predrasude i povećava se osetljivost na diskriminaciju. Sada svi moramo tako da se ponašamo, bez obzira da li iskreno razumemo i osećamo solidarnost prema osjetljivim društvenim grupama ili ne”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, idealno bi bilo da ta edukacija što prije toliko uzme maha da svi građani Crne Gore postanu bolji ljudi, koji će imati više osjećaja za druge.
“Ali do tada se mora bar dosljedno primjenjivati zakon i tako osigurati minimalni standard zabrane diskriminacije. Posebno je važno da se zaštita od diskriminacije pred sudovima vrši brzo i beskompromisno”, kazala je ona.
