U depeši ambasade SAD u tadašnjoj Jugoslaviji, koje je objavio Vikiliks, opisan je mogući scenario događanja nakon Kardeljeve smrti. Kardelj je tih dana drugi put bio podvrgnut ozbiljnoj operaciji.
I dok se u depeši navodi da su se svi pitali "šta poslije Tita?", novo pitanje trebalo bi da bude "šta poslije Kardelja?", navodi se u depeši.
Kardelja su američke diplomate okarakterisale kao vodećeg državnog teoretičara, oca samoupravljanja i nesvrstanih, te jednog od najbližih Titovih saradnika.
Američke diplomate navode da bi odlazak vodećeg teoretičara mogao dovesti do povećanog uticaja onih koji favorizuju jaču partijsku kontrolu i koji nastoje da umanje fleksibilnost jugoslovenske ideologije.
Takođe, smatrali su da ne postoji čovjek s jasnom vizijom i da se dosad nije ni raspravljalo o eventualnom kandidatu koji bi mogao da ga zamijeni.
U depeši se kao mogući nasljednici navode Vladimir Bakarić, Jure Bilić i Kiro Gligorov i naglašava da oni imaju "predsjedničkog materijala", ali da imaju i ozbiljne mane.
Sa druge strane, Džemal Bijedić, Franjo Herljević, Ivan Stamobilić i Nikola Ljubičić, ističe se u depeši, teško da mogu da odu toliko visoko, baš kao i neki od eminentnih vojnih oficira, ekonomista i ostalih političara.
"I dok izveštaji o Kardeljovom stanju variraju, mi smo veoma pesimistični, posebno nakon što je jedan partijski zvaničnik rekao švedskom diplomati da Kardelj više neće igrati aktivnu političku ulogu", naglašava se u depeši.
Još se ističe i da je član Predsjedništva Vladimir Bakarić jednom njemačkom diplomati rekao da će "karcinom spriječiti Kardelja da se vrati na političku scenu".
U svom scenariju o mogućem izgledu Jugoslavije nakon Kardelja, u depeši se navodi da će Kardeljev odlazak zasigurno ojačati uticaj Miloša Minića, tadašnjeg jugoslovenskog ministra spoljnih poslova, za kojeg kažu da "nije američki prijatelj".
Oni smatraju da, kad ode Kardelj, neće biti nikoga ko će nadgledati Minićev rad. Kardelj je umro 10.februara 1979.godine (RTS)
