Šešelj je optužen za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH, od 1991. do 1993. Optužnica Šešelja tereti za progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; deportaciju i nehumana djela - prisilno premiještanje, kao zločin protiv čovečnosti.
- Vođa radikala optužen je i za kršenje zakona i običaja ratovanja - ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine, stoji na portalu B92.net.
U završnoj riječi, u martu prošle godine, tužioci su zatražili da Šešelj bude proglašen krivim i da mu bude izrečena kazna od 28 godina zatvora. Šešelj, koji se brani sam, zatražio je da bude oslobođen zato što "nema nikakvog osnova" za osuđujuću presudu.
Suđenje Šešelju počelo je u novembru 2007. poslije jednog neuspješnog pokušaja i štrajka glađu optuženog. U sudskom pritvoru u Ševeningenu Šešelj je od 24. februara 2003. kada se dobrovoljno predao odmah pošto je Tribunal objelodanio optužnicu protiv njega.
U međuvremenu, Tribunal je Šešelja tri puta osudio zbog nepoštovanja suda, odnosno zbog objavljivanja identiteta zaštićenih svjedoka - pravosnažno na 15 i 18 mjeseci zatvora, a nepravosnažno na zatvorsku kaznu od dvije godine.
"Pritvor koji traje toliko dugo nije zabiležen u modernom evropskom pravosuđu. Nijedno suđenje za ratne zločine nije trajalo tako dugo, čak ni ono u Nirnbergu", navedeno je u saopštenju potpredsednika SRS Dejana Mirovića povodom vijesti da je Pretresno vijeće Haškog tribunala za 30. oktobar zakazalo izricanje prvostepene presude Šešelju.
Foto: b92.net
