Prema podacima Unije poslodavaca, crnogorskom tržištu potrebni su, ipak, stručnjaci iz drugih oblasti. Projekt menadžer u Uniji poslodavaca Mirza Mulešković za Antenu M objasnio je koja su najtraženija zanimanja u Crnoj Gori:
’’Od tih top 5 zanimanja na globalnom nivou, možemo reći da je jedno povezano sa našim tržištem. Tradicionalno, u Crnoj Gori najviše se traže kadrovi iz oblasti prava i ekonomije, zatim telekomunikacija i računara gdje se poklapamo sa podacima istraživanja na svjetskom nivou, zatim slijede građevina i turizam. To su zanimanja koja se najviše traže na tržištu rada Crne Gore.’’
Mulešković je rekao da je problem u našoj zemlji što postoje zanimanja za kojima je velika tražnja ali nema ponude.
’’Po programu stručnog osposobljavanja i prijavljivanju visokoškolaca vidimo da su poslodavci više tražili određene prirodne nauke i oblasti poljoprivrede i saobraćaja, dok sa druge strane uopšte nije bilo ponude visokoškolaca iz tih oblasti. U velikoj mjeri su poslodavci kroz taj program tražili i kadrove iz oblasti elekrotehnike, telekomunikacija, IT sektora, energetike i građevine. To su neke oblasti u kojima vidimo napredak Crne Gore u budućnosti i koje treba promovisati. Previše ekonomista, previše pravnika u jednom trenutku će biti previše za tržište rada. I sada imamo veliki broj ekonomista i pravnika na ZZZCG, dok sa druge strane imamo upražnjena mjesta u poljoprivredi koja mogu da budu motor za crnogorsku ekonomiju.’’, kazao je Mulešković.
On je dodao da je najbolje upoznati mlade ljude, osnovce i srednjoškolce sa tržištem Crne Gore, odnosno reći im sa kojim zanimanjima će lakše doći do posla.
A kako je priča o jazu ponude i tražnje na crnogorskom tržistu rada prisutna već neko vrijeme, sagovornica Radija Antena M bila je sociološkinja Mirjana Popović koja je objasnila razlog zbog kojeg se mladi teško odlučuju za zanimanja koja tržište traži.
’’Postoje određene predrasude i stereotipi prema takvoj vrsti zanimanja. Smatra se da zanatska zanimanja zahtijevaju određeni fizički napor, tako se i definišu, a u Crnoj Gori su popularna ona zanimanja koja zahtijevaju takozvani intelektualni rad. Više je razloga za to. Prvi je otvorenost Univerziteta, jer sa jedne strane imamo previše nekih fakultetskih kadrova, a sa druge strane ipak moramo da ispoštujemo normu visokoškolaca koju nam je postavila EU“, rekla je Popović.
Ona je dodala da se mladi ljudi obično vode vršnjačkom grupom kada je u pitanju izbor i nastavak školovanja.
„Nakon završene srednje škole većina njih se odlučuje da upiše ono što je većina društva upisala. Takođe, mislim da i roditelji imaju tu dosta udjela u izborima budućih zanimanja i daljeg toka školovanja, jer, uvijek se roditelji i kada ‘dijete’ napuni 30 godina ponašaju zaštitnički. Ima tu i želje takođe, da im dijete bude uspješan ekonomista, političar, pravnik, prije nego uspješan frizer, kuvar i sl. ’’, dodala je Popović.
Ona je poručila mladima da dobro razmisle čime žele da se bave i da slijede tu želju, dok je Mirza Mulešković mladima preporučio da se opredijele za ono što se traži na tržištu.
Foto: antenam.net
