Koordinatorka CEDEM-ovog odjeljenja za vladavinu prava Marija Vuksanović u izjavi za Portal Analitika kaže da je stav njene organizacije je da ne komentarišu nepravosnažne sudske odluke, ali da smatra da je neophodno ukazati na sistemski problem neujednačene prakse pravosudnih organa, koji je u konkretnom nastao kao rezultat primjene novih pravnih instituta.
- Nedvosmisleno je da ovakvi slučajevi mogu imati ozbiljne posljedice po pravnu sigurnost i povjerenje građana u pravosuđe. Na značaj ovog pitanja, ukazuje i praksa Evropskog suda prema kojoj se može izreći povreda prava na pravično suđenje ukoliko se utvrdi postojanje dubokih i dugotrajnih razlika u relevantnoj sudskoj praksi, koje su dovele do pravne nesigurnosti u posmatranom periodu, kaže Vuksanović.
Kontinuitet obranja presuda: Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže za Portal Analitika da u kontinuitetu imamo neizvedene optužnice u svim segmentima i obaranje presuda.
- A apsolutno nikakvu institucionalnu spremnost da se utvrdi odgovornost za takvo stanje što ukazuje da je to zapravo jedno ”rješenje” koje odgovara vladajućim političkim donosiocima odluka.Broj presuda za organizovani kriminal koji je pao na višim instancama pravosudnog sistema je najblaže rečeno zabrinjavajući. Ti razlozi su očito složeni i zahtijevaju hitnu ekspertizu i mislim da je na ovom nivou problema potreban određeni vid posredovanja u analizi postupaka koji su vođeni u oblasti krivičnih djela korupcije, organizovanog kriminala i ratnih zločina a čije su presude oborene na Apelacionom sudu, kaže Uljarević.
Bolje obrazlagati presude: Sa druge strane, advokat Nikola Marković navodi da je ukidanje presude od strane instanciono višeg suda, u sadašnjem trenutku treba posmatrati kao napredak, jer ukazuje na začetak stvranja različitosti u bitnim elelmentima poimanju prava, i potrebu da se u prvom redu osuđujuće presude znatno bolje obrazlože, u odnosu na dosadašnju praksu.
- Polemika o postupanju sudova može samo doprinijeti kvalitetu rada svih učesnika u postupku, i treba je podspješiti. Instanciono viši sudovi moraju svojim presudama jasno ukazati koji su to propusti prvostepenih sudova, kako bi ti sudovi imali mogućnost da isprave uočene nepravilnosti. Ako se te nepravilnosti ponavlju, ili instanciono viši sudovi ne donose presude u meritumu, ukazuje se kao nužno utvrditi odgovornost za višestruka ukidanja i neprimjereno duge sudske postupke, kaže Martinović koji i upozorava:
- Višestruka ukidanja presuda, osim što čine pravdu nedostupnom, u mnogim slučajevima krše osnovna ljudska prava okrivljenih koji moraju imati zagrantovano pravo na suđenje u odgovrajućem vremenskom roku.
Jačanje kapaciteta pravosuđa: CEDEM kao i CGO predlažu konkretne korake kada je u pitanju izlaz iz postojeće pat situacije.
- Ovaj problem bi se mogao prevazići kroz dodatne obuke pravosudnog kadra, jačanje kapaciteta odjeljenja sudske prakse,osnivanje Centara za sudsku dokumentaciju po ugledu na neke zemlje u regionu, ali i kroz analizu ukidnih razloga koja bi mogla biti povjerena Tripartitnoj komisiji za analizu predmeta organizovanog kriminala i korupcije koja se do sada bavila samo praćenjem statističkih parametara, navodi Marija Vuksanović iz CEDEM-a, dok u CG rješenje vide i u budućim pregovorima sa EU.
- Tu prije svega mislim na uvezivanje sa pregovore u oblasti poglavlja 23 i eventualno traženje mogućnosti da eksperti EK uzmu učešća u pokušaju dobijanja konačnog odgovora o tome što se sve dešavalo u ovom postupku i da li su presude oborene na osnovu potrebnih pretpostavki, odnosno ko u konačnici treba da snosi odgovornost, jer je neshvatljivo da niko ne odgovara zbog ovog, kaže Uljarević.
Javno mnjenje ne smije odlučivati: Iz pravne branše upozoravaju i jak na uticaj javnog mjenja na kreiranje presuda .
Advokat Martinović kaže da vjeruje da određena očekivanja javnog mnjenja o ishodu nekog sudskog spora, ne smiju biti faktor koji će uticati na pokretanje ili vođenje sudskih postupaka, a sasvim sam siguran da danas takav uticaj javnosti postoji.
- Političari iz sopstvenog intresa traže uspjehe sudske grane vlasti, ali taj uspjeh vezuju samo za osuđujuće presude, dok oslobađajuće presude ne posmatraju kao pobjedu pojedinca nad sistemon, već tek kao propust. Jednak uspjeh suda je osuđujuća kao i oslobađajuća presuda, ukoliko je donijeta u odgovarajućem vremeskom okviru, rekao je Martinović.
Neslaganja prirodna ako je u pitanju struka: Sagovornici Portala Analitika imaju različito mišljenje kada su u pitanja neslaganja na relaciji VDT – Apelacioni sud čije čelnice su prethodnih dana razmijenili međusobno oštre optužbe u medijima.
- Neslaganja Državnog tužioca i predsjednika Apelacionog suda, su prirodna i potrebna ukoliko se želi ostvariti standard nezavisnosti sudstva, pod uslovom da su ta neslaganja motivisana isključivo potrebom za afirmacijom stručnog-pravnog stava, kaže advokat Martinović.
Uljarević podsjeća da je Tužilaštvo je stranka u postupku pred sudom. i da im to ne zabranjuje da imaju svoj stav i mišljenje o odlukama suda.
- Iako su svojevremeno glasno upozoravali nas iz civilnog sektora da ne komentarišemo optužne zahtjeve i sudske presude. Sada je i svima valjda jasno da to i nije bilo ispravno upozorenje jer su i optužni zahtjevi i sudske presude nešto što se donosi u javnom interesu i mora biti podložno sudu javnosti, kaže Uljarević.
Problem na relaciji VDT – UP: Iz CGO pored problema na relaciji VDT-Tužilaštvo upozoravaju i na problem i na relaciji VDT – Uprava policije koji još nije prevaziđen.
- Tužilaštvo bi primarno trebalo da se zabrine oko svog odnosa sa Upravom policije koji je loš i po samom iskazu VDT-a. Ako pogledamo ovlašćenja koje VDT ima na osnovu zakona, vidimo da je VDT i prije, a sada pogotovu, rukovodio istražnim postupcima. Ako je to tako, a jeste, Tužilštvo bi moralo da zna da ima niz mehanizama kojima može da poboljša komunikaciju sa Upravom policije, pa i natjera Upravu policije da uradi sve ono što je potrebno na otkrivanju krivičnih djela i počinilaca krivičnih djela, zaključila je Uljarević.
N.Z.
