»Stanje u odnosima između države i Crkve u Crnoj Gori je potpuno neregularno, neartikulisano i neriješeno, ali se nadamo da će ipak doći do jednog zdravog uspostavljanja odnosa države sa SPC i da će ta pitanja biti što skorije riješena«, ocijenio je Amfilohije.
On je, na promociji Zbornika naučnih radova Pravni položaj Crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori danas, koja održana u hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici u sklopu proslave 1700 godina od donošenja Milanskog edikta, rekao da je bitan odnos koji se danas oblikuje i formuliše na našim prostorima između crkava i vjerskih zajednica i država.
»Taj odnos nastaje nakon radikalnih promjena na prostorima bivše Jugoslavije i formiranja novih država. Svaka od tih državica je obavezna i nesumnjivo prinuđena da reguliše odnose između crkava i vjerskih zajednica i države«, kazao je Amfilohije.
On je naveo da je većina država praktično regulisala te odnose, Makedonija do određenog stepena, i dodao je da jedina Crna Gora do danas zvanično i pravno, to nije uradila, sem načelno Ustavom iz 2007. godine.
Amfilohije je rekao da crnogorska država još nije donijela bilo kakav zakon o crkvama i vjerskim zajednicama.
»Na tome smo mi insistirali od samog početka, ali do sada nijesmo uspjeli da tu utičemo«, kazao je on.
Amfilohije je podsjetio da su u Crnoj Gori u poslednje vrijeme sklopljeni, »takozvani temeljni ugovori između Rimokatoličke crkve, Islamske vjerske zajednice, Jevrejske vjerske zajednice, koja se prvi put u istoriji pojavila na našim prostorima, i države Crne Gore«.
Prema njegovim riječima, jedina koja je ostala van tog procesa je SPC, odnosno Mitropolija crnogorsko-primorska i njene ostale eparhije: Budimljansko-nikšićaka i djelovi Mileševske i Zahumsko-hercegovačke eparhije.
Amfilohije je na promociji govorio i o ustavnom određenju Crkve.
»Za razliku od prethodnog ustava, u kojem je postojalo određenje Pravoslavna crkva, Rimokatolička crkva, Islamska vjerska zajednica i druge vjerske zajednice, sadašnji Ustav je isključio to određenje«, rekao je on.
Amfilohije je kazao da se taj ustav ponovo vratio onom nazivu koji je bio u vrijeme komunizma i koji je takođe zabilježen u Zakonu o vjerskim zajednicama iz 1977. godine, koji je svojevremeno važio za čitavu Jugoslaviju.
»Naziv vjerska zajednica je pežorativan, ponižavajući za Crkvu«, upozorio je on.
Amfilohije je poručio da se ustanova, kojoj pripadaju, već dvije hiljade godina naziva Crkvom inaveo da ne mogu prihvatiti da im, kako je rekao, neko uzima ime koje je priznato i poznato kroz svu istoriju.
Prema njegovim riječima, Crkva sve vrijeme nastoji da pomogne Vladi i državnim organima da se pitanje odnosa države i crkve u Crnoj Gori riješi na jedan zdrav i savremen način, saglasan tradiciji, međunarodnom pravu i ustrojstvu koje postoji u državama zapadne Evrope.
»Nažalost, nijesmo imali uspjeha u tome. Podnijeli smo jedan nacrt toga temeljnog ugovora nadležnim vladinim organima, ali nam još uvijek nije na to odgovoreno«, kazao je Amfilohije.
On se osvrnuo i na posljedice pravnog vakuma koji prozvodi primjena Zakona o vjerskim zajednicama iz 1977. godine.
»Po tom prevaziđenom zakonu i dan-danas se upravlja Crna Gora, i jedino ona od svih država nastalih raspadom Jugoslavije. On je izgubio svaki pravni smisao, jer više ne postoji država kakva je bila onda«, rekao je Amfilohije.
On je naveo da je to neriješeno pitanje, dodajući da je jedna od njegovih posljedica činjenica da je u novije vrijeme, prvi put, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) dovelo pod znak pitanja i postojanje Srpske pravoslavne crkve, odnosno njenih jedinica u Crnoj Gori.
»Iz toga razloga mnogi od sveštenika koji su iz Srbije, Republike Srpske i Rusije nijesu dobili pravo boravka i rada u Crnoj Gori, pa su od njih tražili da napuste Crnu Goru. Ipak, Upravni sud je veći dio tih odluka MUP-a poništio«, naveo je Amfilohije.
Promociju Zbornika radova sa Međunarodnog naučnog skupa Pravni položaj Crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori danas, organizovali su pravni savjeti Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke. (Mina)
