Izvršni direktor MANS-a Vanja Ćalović, kako javlja Mina, kazala je da, kad je god ta nevladina organizacija ukazivala na nedostatke o biračkim spiskovima, jedan od glavnih argumenata državne uprave bio je da nije bilo konkretnih inicijativa i prijava.
Ona je podsjetila da Zakon o biračkim spiskovima samo određenom biraču, odnosno podnosiocu izborne liste, u ovom slučaju predsjedničkom kandidatu, daje pravo da podnese inicijativu, odnosno da nakon zaključenja biračkog spiska zatraži bilo kakve promjene.
„Zakon MANSU, koji je došao do svih ovih podataka i utvrdio sve ove moguće nepravilnosti, ne omogućava da o tome informiše državne organe. To nije omogućeno čak ni onim građanima na koje se nezakonitosti odnose“, navela je Ćalović.
Prema njenim riječima, građanin koji ima dvojnika koga je neko upisao u birački spisak, ne može tražiti da se taj dvojnik izbriše „nego on mora da pođe i traži da ga izbrišu, što je zaista nevjerovatno“.
Ćalović je kazala da je MANS za predsjedničke kandidate pripremio inicijative za slučajeve koje smatra najdrastičnijim i najozbiljnijim.
„Predsjednički kandidati, prema Zakonu, jedini imaju pravo da ih upute MUP-u, odnosno inspekciji, koja bi onda u roku od 24 sata trebalo da ih razmotri i najkasnije dva dana nakon toga predsjedničke kandidate informiše o rezultatima nadzora“, precizirala je Ćalović.
Neposredno nakon što je predsjednički kandidat DPS Filip Vujanović dobio predmete MANS-a, radi pokretanja inspekcijske kontrole za te konkretne slučajeve dostavio ih je na provjeru Ministarstvu unutrašnjih poslova, saopšteno je iz DPS-a.
