Prema njegovim riječima, veoma je važno da poglavlja 23 i 24 budu otvorena ove godine.
»Tek kada bude poznata dinamika otvaranja ova dva poglavlja možemo procijeniti mogućnost otvaranja ostalih poglavlja«, rekao je Drobnič u intervjuu agenciji MINA.
On je, kako je kazao, siguran sam da će narednih mjeseci biti otvorena još neka poglavlja, kao na primjer poglavlje 26. »Ali cilj je da se prioritetno radi na stvaranja uslova da se otvore poglavlja 23 i 24«, rekao je on.
Drobnič je poručio da su pregovori samo dio procesa pristupanja Crne Gore Uniji.
»Svrha prisutupnih pregovora je definisanje detalja u vezi ispunjavanja uslova za punopravno članstvo. U centru pažnje treba da bude cjelovit proces isupnjavanja uslova, tu mislim na konkretne reforme«, dodao je on.
Prema riječima Drobniča, teško je izdvojiti samo jedan ili dva izazova.
»Najprije bih izdvojio političke i ustavne reforme sa kojim će Crna Gora ispuniti temeljne političke kriterije za članstvo u EU. Konkretno, mislim na unaprijeđivanje vladavine prava i u okviru toga osiguravanje nezavisnosti sudstva i tužilaštva«, rekao je on.
U tom smislu, kako je kazao, biće ključne najavljene ustavne promjene.
»Potrebno je raditi na unaprijeđenju efikasnosti rada Vlade i parlamenta u donošenju odluka u vezi preuzimanja i sprovođenja evropskog zakonodavstva i uspostavljanja odgovarajućih struktura državne uprave i pregovaračkog tima«, ocijenio je Drobnič.
On smatra da je važan element procesa predviđanje posljedica članstva i donošenje dugoročnih odluka, sa ciljem da se prednosti učlanjenja što bolje iskoriste, a troškovi što racionalnije pokriju.
»Potrebno je takođe pripremiti stanovništvo na nove uslove koje donosi članstvo. Navedeno su glavne oblasti iza čega stoji mnogo detalja. Međutim, u ovoj godini posebno će biti značajne ustavne promjene u domenu pravosuđa i tužilaštva, koje će biti indikator napretka u procesu evropskih integracija«, rekao je Drobnič.
On je kazao da je u ovom momentu teško odgovoriti na pitanje koja su poglavlja najteža, pored poglavlja 23 i 24, podsjećajući da je proces skrininga u toku.
»Očekujemo da će svi skrininzi biti završeni do ljeta i da će nakon toga Evropska komisija imati precizan pregled stanja po oblastima. Tek tada ćemo biti u mogućnosti da vidimo gdje su najveći insitucionalni, pravni ali i investicioni izazovi za Crnu Goru«, naveo je Drobnič.
On je, međutim, istakao da je jedno od najtežih poglavlja u prethodnim pristupnim procesima bilo zaštita životne sredine, dodajući da očekuje da će to biti izazov i za Crnu Goru.
Povodom nedavno objavljivanja audio snimaka koji ukazuju na moguće nepravilnosti uoči paralamentarnih izbora, Drobnič je kazao da je objavljivanje tih snimaka stvorilo situaciju u kojoj Vlada, pravosuđe, parlament i političke partije treba da reaguju.
»Radi se o utvrđivanju činjenica o eventualnim zloupotrebama i utvrđivanju eventualne zakonske i političke odgovornosti. Neaktivnost svih nabrojanih organa bila bi razlog za razočaranje i loše bi uticala na ugled Crne Gore«, rekao je Drobnič.
Komentarišući predlog da se uspostavi specijalno tužilaštvo i sud za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou, Drobnič je ocijenio da se napredak i efekti borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije mogu postići sa različitim institucionalnim rješenjima.
»Važno je da dođe do rezultata. EU će pratiti rezultate – u konkretnom smislu istraga i sudskih procesa. Kreiranje mehanizama za postizanje ciljeva, prepušteni su Crnoj Gori. EU može da posreduje u smislu prenošenja dobre prakse ili iskustva svojih članica«, kazao je Drobnič.
Govoreći o navodima da proširenje EU nije među prioritetima dok se eurozona ne konsoliduje, Drobnič je rekao da je, »kada je razrušen krov kuće, jasno šta je prioritet«.
»Međutim, to ne znači da se uz popravke na krovu kuće ne može posaditi novo drvo u vrtu. Mnogo je važnije da kandidat za učlanjenje uspješno vodi proces postepenog ispunjavanja uslova za punopravno članstvo«, rekao je on.
Prema njegovim riječima, EU ne može dozvoliti da neka buduća članica sa sobom donese i neke specifične probleme.
»Takvi problemi treba da budu riješeni prije ulaska u EU. Mislim da je upravo problem nekih država koje imaju aspiracije za članstvo u EU ispunjavanje kriterijuma, a ne to da proširenje nije prioritet«, pojasnio je Drobnič.
On je, kako je naveo, ubijeđen da će se vrata Unije otvoriti onima koji ispunjavaju uslove.
Drobnič je istakao da je članstvo u Uniji donijelo velike prednosti i benefite građanima i državama.
»Većina ljudi je svjesna da bi raspad Unije imao teške posljedice. Dakle, Unija mora i dalje da se razvija i prilagođava okolnostima, kao i da razvija sposobnosti da rješava nove probleme koji nastaju«, dodao je on.
To, kako je pojasnio, iziskuje produbljivanje i širenje ingerencija na području koja su do sada bila u domenu nadležnosti država članica.
»Možda je jedan od većih izazova nedostatak svijesti unutar EU koliko Unija u stvari znači za građane i države članice. Svijest treba razvijati i pretvoriti je u političke mehanizme, kroz koje će građani uticati na rad institucija Unije«, saopštio je Drobnič.
Upitan da li glasine o tome da je EU umorna od proširenja mogu uticati na motivaciju država kandidata da nastave sa reformama, on je odgovorio da se nada da će se Crna Gora, odnosno država i sve njene institucije i građani, voditi ciljem da se što prije izvrše sve potrebne reforme kako bi država što prije postala članica EU i iskoristila benefite članstva.
»Zamor od proširenja se hrani poteškoćama, sporošću i neodgovarajućim reformama. Ukoliko te hrane ne bude, neće biti ni zamora«, precizirao je Drobnič.
Kako je rekao, ne treba zaboraviti da su reforme namijenjene, prije svega, poboljšanju kvaliteta života građana i zato su potrebne bez obzira na proces integracija.
»Ako tako shvatimo članstvo, onda bi građani trebalo da podržavaju političke stranke koje će osigurati sprovođenje reformi«, poručio je Drobnič.
