"Najlakše se mijenja zakonodavni okvir, teže ide njegova primjena, ali najteže ide sa promjenom svijesti i proizvodnjom onih političara koji mogu, prije svega, sobom da vladaju i koji su dovoljno hrabri da svoje trajanje na političkoj sceni vežu za principe dobrog upravljanja", rekla je Uljarević agenciji MINA.
Ona je ocijenila da se građani oslobađaju straha od autoriteta, postaju aktivno zainteresovani za svoj život, znaju mnogo više nego ranije o svojim pravima i spremniji su da se bore za njih, samoinicijativno ukazuju na devijacije i uče se prihvatanju različitosti.
Uljarević je upozorila da je potrebno još rada kako bi se oni adekvatno upoznali sa mogućnostima koje proces pregovora i članstva nude.
Evropske integracije, dodala je, ne bi smjele bitnije da utiču na crnogorsku prepoznatljivost, pa ni na onaj dio tradicije koji može biti pozitivna osnova za razvoj građanskih vrijednosti i »čuvanja drugoga od sebe«.
Uljarević je rekla da postoje aspekti iz crnogorske tradicije koji moraju biti sačuvani, navodeći bokešku tradiciju u smislu otvorenosti prema različitostima.
On je kavela da drugačije kulture, mišljenja i navike vijekovima uplovljavaju u Boku iz Mediterana.
„Viševjekovno prožimanje drugosti omogućilo je da otvorenost prema različitom bude dio bokeške tradicije koja bi trebala da čini najčvršći dio savremenog crnogorskog identiteta. Naravno, imamo mi još mnogo sličnih segmenata koji su vrijedi čuvanja, poput antifašističke borbe, gostoprimstva, onih primjera čojstva i junaštva", navela je ona.
Uljarević je kazala da, za razliku od rasprostranjenih razumijevanja da je na Balkanu etnos najsnažniji i najbolji integrativni faktor u jednoj zajednici, ona smatra da za Crnu Goru ta formula ne treba i ne smije da važi.
Ona je kazala da umjesto etničkih, vjerskih ili rasnih spona, građane u Crnoj Gori najčvršće mogu i treba da vezuju građanske spone u građanskoj državi.
„U tome se sastoji naša različitost i najjači oslonac našeg identiteta. Samo u građanskom društvu izražavanje nacionalnog identiteta je benigna stvar, i ukoliko su identitetske linije raznorodnije, onda se to smatra bogatstvom zajednice", pojasnila je ona.
Uljarević je dodala da vjeruje da je u svim drugim okolnostima isticanje nacionalnog i inistiranje na nacionalnom opasno i neodgovorno.
"A proces pristupanja nam direktno pomaže da izgrađujemo građansko društvo i da se oslobađamo neodgovornih političara koji se zarad sticanja dnevno-političkih poena samo igraju identitetskim pitanjima", poručila je ona.
Prema riječima Uljarević, i nevladine organizacije dale su nemjerljiv doprinos pozicioniranju brojnih teških pitanja i impuls ka njihovom rješavanju.
"Nasilje u porodici, suočavanje sa prošlošću, pozicija LGBT populacije, osoba za invaliditetom, i drugih ranjivih grupa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, zaštita životne sredine, razvoj principa dijaloga i tolerancije, vršnjačko nasilje, utvrđivanja odgovornosti institucija vlasti, samo su neka od njih", ukazala je ona.
