Žugić je danas nakon treće sjednice Komisije novinarima saopštio da bi zakon o mjerama za suzbijanje sive ekonomije trebalo da popuni pravne praznine i osnaži određene kaznene mjere, ne u cilju punjenja budžeta već veće poreske discipline.
“To je radna verzija zakona. To je inicijativa bezmalo kompletnog sastava Komisije. Obuhvata sve one elemente koji su dominantno kreirali zonu sive ekonomije, od obaveza uplate pazara i blagajničkog maksimuma”, rekao je Žugić, prenosi MINA-BUSINESS.
On smatra da ipak u ovom trenutku ne bi trebalo komentarisati pojedine odredbe zakona, jer je to tek radna verzija koja treba da prođe sve instance od Vladinih do skupštinskih nivoa.
Žugić je podsjetio da je siva ekonomija ključna biznis barijera u Crnoj Gori i da ona ograničava kako javne finansija tako i realnu ekonomiju.
“Efekti suzbijanja sive ekonomije su značajni sa stanovišta snaženja prihodne strane budžeta odnosno većeg stepena ozdravljenja ili promjene smjera fiskalnih parametara od negativnih ka pozitivnim”, ocijenio je Žugić.
Prema njegovim riječima, od početka godine evidentiran je rast svih izvornih prihoda za nešto preko 25 miliona EUR, u odnosu na uporedni period prošle godine.
“Imamo rast javnih prihoda u periodu prvog kvartala kada je ekonomska aktivnost nešto nižeg nivoa. Očekujemo posebno velike efekte u periodu turističke sezone”, poručio je Žugić.
Na pitanje novinara da li Ministarstvo finansija raspolaže podacima koliki broj građana ili kompanija iz Crne Gore ima štedne uloge u kiparskim bankama koje je zahvatila kriza, Žugić je kazao da taj Vladin resor ne raspolaže tim podacima.
“To je pitanje možda za kiparske banke, ako nije bankarska tajna”, objasnio je Žugić.
Komisija za suzbijanje sive ekonomije u svom sastavu okuplja sve nadležne državne organe, socijalne partnere, Privrednu komoru Crne Gore (PKCG), predstavnike privrede i parlamenta sa cijem da se potpuno eliminiše tolerancija na sivu ekonomiju.
Žugić je rekao i da je cilj Komisije da se ima potpuno neselektivan i objektivan pristup kada je u pitanju zakidanje države na javnim prihodima, kako bi se osnažila održivost javnih finansija i dala puna podršku zdravoj konkurentskoj, a ne nelojalnoj konkurenciji.
