-Pokušaj ministra finansija Radoja Žugića da poražavajuće rezultate pokuša prikaziti kao uspjeh prošle Vlade je vrlo nevješt.U svakom slučaju bi bilo zanimljivo uporediti projektovane podatke rasta BDP za prošlu godinu i ostvarene rezultate naše ekonomije. Na osnovu projektovanih podataka rasta BDP naša ekonomija je trebalo da poraste između dva i tri procenta, a ne da padne pola procenta kako je izračunao Monstat. Bolja naplata poreza sigurno nije pokriće kojim se može pravdati pad ekonomije- ističe Lekić.
Kako je dodao, rast ili pad ekonomije za pola procenta ne može ispeglati lošu sliku, niti obuzdati trend rasta javnog duga.
-Javni dug je donedavno bio oko 45 odsto BDP- a, da bi za nepune dvije godine prešao Mastriške kriterijume i uveliko grabimo ka cifri od 70 procenata BDP-a. Rast zaduženja je rezultat situacije u KAP-u i garancija koje dolaze na naplatu, kao i ukupnog stanja u našoj ekonomiji. Ono što posebno pada u oči je što izgleda da ni loši finansijski pokazatelji nijesu razlog za zabrinutost u vladajućoj koaliciji- zaključio je Lekić.
