U sedištu Evropskog savjeta je konfuzija, jer je pres služba ove institucije najprije javila da je sastanak počeo poslije 22 sata, da bi kiparski portparol sat docnije to demantovao, uz objašnjenje da je u toku radna večera kiparskog predsednika Nikosa Anastasijadesa sa najvišim funkcionerima EU i direktorom Evropske centralne banke Mariom Dragijem.
Sastanak zakazan za popodne je dosad više puta odlagan, navodno zbog konsultacija, a glavna tema je pitanje da li će Kipar ostati u eurozoni ili će biti finansijski odsječen od ostatka Evropske unije i najverovatnije bankrotirati.
U međuvremenu su se pojavili izvještaji da je kiparski predsjednik zaprijetio ostavkom.
Anastasijades je, kako je izvjestila Kiparska novinska agencija, pozivajući se na izvore iz predsjedničke palate, upitao čelnike "trojke" da li žele da on odustane.
- Da li želite da me natjerate da odustanem? Dajem vam jedan predlog i vi ga ne prihvatate. Dajem vam drugi i isto. Šta drugo želite da uradim? - prenijela je kiparska agencija reči Anastasijadesa.
Glavna tema razgovora je situacija nastala nakon što je kiparski parlament prošle nedjelje odbio evropski paket pomoći za prezadužene banke zbog zahtjeva da se jedan dio te pomoći namiri skidanjem sredstava sa privatnih računa na Kipru.
Bilo je predviđeno da se Kipru isplati 10 milijardi eura finansijske pomoći, s tim što bi se dodatnih 5,8 milijardi namaklo skidanjem 9,9 odsto sredstava sa bankarskih računa na kojima ima više od 100.000 eura, a 6,75 odsto za one ispod te crte.
Predloženi paket je izazvao buru protesta štediša i navalu na banke, koje su već pet dana zatvorene, a bankomati uglavnom ne rade ili je podizanje sa računa ograničeno na 100 eura dnevno.
Kipar je u međuvremenu pokušao da dobije neophodnih 5,8 milijardi od Rusije, s obzirom da ruski tajkuni i firme poseduju ogromna sredstva na ostrvu, ali je iz Moskve stigao odgovor da Kipar svoje probleme treba da rješava unutar EU.
U međuvremenu je pripremljen novi predlog, koji predviđa restruktuiranje dvije najveće kiparske banke, s tim da se računi ispod 100.000 eura ne diraju, ali da se od krupnih štediša "otkine" čak 25 odsto.
Neizvjesno je da li će se kiparske vlasti, koje su do danas odbijale da finansijski opterete velike štediše da bi sačuvali status poreskog raja, pristati na ovakvu mjeru, a grčki mediji su uoči početka sastanka javili da će Anastasiades odbiti nove uslove, makar i po cijenu ostavke.
Sem toga, postoji bojazan da bi Rusija, čije bi se firme i građani našli najviše pogođeni njenim sprovođenjem, mogla da nadoknadi štetu prinudnom naplatom sa računa evropskih firmi koje posluju u toj zemlji.
Od ishoda sastanka zavisi da li će paket pomoći biti prihvaćen ili će ECB već u ponedjeljak odlučiti da prekine platni promet sa Kiprom i isključi ga iz eurozone, što bi izvjesno dovelo do finansijskog kolapsa u maloj ostrvskoj državi.
Analitičari se slažu da bi takva mjera bila bez presedana u istoriji zajedničke evropske valute, ali niko ne može da sa sigurnošću predvidi kakve bi posljedice ostavila u ostatku eurozone.
Vjerovatno najuticajniji ministar finansija na skupu, Nemac Volfgang Šojble, na novinarsko pitanje šta će se odlučiti kratko je odgovorio:"Ono što smo odlučili prošle nedjelje".
- Želimo da pomognemo, ali Kipar mora da realno sagleda situaciju - rekao je Šojble.
Holandski ministar finansija Frans Veker izjavio je uoči početka sastanka Ministarskog savjeta da će "o sudbini Kipra odlučiti građani Kipra", dok je irski ministar Majkl Nunan rekao da je pred Savjetom "vrlo duga noć".
Izvor: Tanjug ,blic.rs
