- Poreski dug nije za nekoliko mjeseci sa 216 miliona eura narastao, već je nakon detaljnije i sveobuhvatne analize procijenjen na 354 miliona eura. Informacioni sistem Poreske uprave još ne omogućava dobijanje egzaktnih i preciznih statističkih podataka, što nam pričinajva određene probleme u pogledu dobijanja pravovremenih i kvalitetnijih informacija - kaže Lakićević i dodaje kako je dio duga od porezi koji se utvrđuju podnošenjem poreske prijave od 24,7 miliona eura već likvidiran, ali i dalje figurira u informacionom sistemu PU.
- Poreska uprava za sada ne raspolaže informacionim sistemom koji evidentira ukupnu imovinu svih građana. U perspektivi je planirano da dobije i tu funkciju. U ovom trenutku, PU može u saradnji sa drugim državnim organima i institucijama pokrenuti i realizovati i ove aktivnosti. Tu prije svega mislim na saradnju sa Komisijom za sprečavanje sukoba interesa, Agencijom za sprečavanje pranja novca, Upravom policije... Međutim, ovdje se postavlja pitanje i otkrivanja tzv. bankarske tajne, to jest mogućnosti uvida u analitiku poslovnih računa poreskih obveznika, za što u ovom momentu ne postoji zakonska mogućnost - dodaje direktor PU.
Najavljujući skoro objavljivanje "crne liste" stotinu najvećih poreskih dužnika, Lakićević kaže:
- Javnost će biti u prilici da sama izvodi zaključke o tome. Siguran sam da će na tom spisku biti i onih koji su bliski opoziciji, a ne samo poziciji. Razlozi za objavljivanje ove liste nijesu motivisani ovim ciljem, već naprotiv, potrebom da prije svega država i privredni subjekti dobiju pravovremenu informaciju o obveznicima koji su loši poreski dužnici u cilju preduzimanja određenih tržišnih i zakonskih sankcija.
On je kazao kako PU ima namjeru da, poput istog organa u Srbiji, obveznicima sa imovinom čija je vrijednost preko određenog iznosa da kratak rok da pribave validne dokaze o njenom porijeklu.
- Naravno to će zahtijevati i donošenje ili izmjenu određenih zakonstkih propisa - zaključio je Lakićević.
