Žugić je podsjetio da nivo zaduženja u budžetu za ovu godinu iznosi 250 miliona eura.
- Vjerovatno ćemo ići na 220 miliona eura, s tim što cijenimo da nije potrebno sav taj iznos da koristimo za otplatu dugova, finansiranje troškova finansiranja i pokriće deficita koji je iskazan na nivou od 98 miliona eura, već da jedan dio ostane kao fiskalna rezerva - rekao je Žugić nakon sjednice Vlade na kojoj je usvojena Analiza održivosti javnog duga i Akcioni plan za suzbijanje sive ekonomije za ovu godinu.
Žugić je rekao i da će Vlada raditi prema ranijim investitorima kod dvije emisije euroobveznica u pokušaju da se reprogramira taj dio duga i odlože fiskalni tereti za duži vremenski period.
Prema njegovim riječima, u prethodnom periodu su postojali elementi koji su se ticali dinamike javnog duga, što je dalje proizvelo njegov visok nivo.
- Dalje nam stiže i kazna sa finansijskih tržišta u cijeni finansiranja odnosno kamatnih stopa po kojima se taj dostignuti nivo i ta tekuća dinamika ispoljava u kamatnim stopama - rekao je Žugić.
Vlada je, prema riječima ministra finansija, prihvatila sve aktivnosti Ministarstva koje su se odnosile na ispitivanje tržišta na iznalaženju modela finansiranja javnog duga za ovu godinu. U ovoj godini, on očekuje da se država zaduži u nižem iznosu od prošlogodišnjeg što će biti moguće kroz očekivane efekte fiskalnog prilagođavanja ali i efekte sive ekonomije.
- Izvorni prihodi u januaru ove godine povećani su 11,5 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine. Zaključno sa februarom izvorni prihodi su povećani oko 11,1 odsto, a do 15. marta ta stopa je dodatno rasla. Imali smo novih prihoda nešto iznad 20 miliona eura po osnovu kampanje koju vodimo, kao i mjera fiskalnog prilagođavanja i suzbijanja sive ekonomije - rekao je Žugić, prenosi MINA.
On je podsjeti da će Vlada konstituisati bijelu listu poreskih obveznika odnosno onih koji uredno izmiruju poreske obaveze, kako bi dali značaj onima od kojih javna uprava živi, ali je takođe planirana i objava liste najvećih poreskih dužnika a rok je 1. jul ove godine.
Ministarstvo je, prema rijeèima Žugića, radeći na Analizi održivosti javnog duga simuliralo 15 modela i došlo do modela održivog javnog duga.
- Taj se model odnosi na 2015. godinu u uslovima kada bismo dostigli određeni suficit u budžetu i određene parametre ekonomskog rasta i zadržali nivo javnog duga približno onom koji je danas iskazan - poručio je Žugić.
U toj kombinaciji, kako je rekao, Crna Gora će za nekoliko godina imati održiv javni dug što je dobra poruka. Žugić je podsjetio da je Vlada ranije donijela i niz mjera fiskalnog prilagođavanja kojima se očekuju efekti od oko 30 miliona eura.
Žugić je istakao da efekti sive ekonomije nisu egzaktno mjerljivi, ali da Ministarstvo očekuje dodatne podsticaje u održivosti fiskalne ekonomije, a time i finansijske i makroekonomske stabilnosti.
- Neformalna ekonomija u svom prometu iskazuje obim od nešto iznad 600 miliona eura ili prema procjenama Poreske uprave i Ministarstva finansija onaj dio javnih prihoda koji se ne plaća prema budžetu iznosi otprilike do 120 miliona eura, precizirao je Žugić.
On je podsjetio da su se predstavnici Ministarstva u srijedu sastali sa Svjetskom bankom (SB) koja je pozitivno ocijenila elemente fiskalnog prilagođavanja, i da su iskazali spremnost da uđu u aranžman sa crnogorskom Vladom za kredit od 50 miliona američkih dolara sa dugim grejs periodom i dugim periodom povrata uz skoro zanemarljive kamatne stope od oko jednog procenta.
Komentarišući zahtjeve SB za povećanjem stope poreza na dodatu vrijednost (PDV), Žugić je kazao da su na sastanku imali visok stepen saglasnosti u tom dijelu.
- Oni cijene da bi dodatno snaženje sektora javnih finansija bilo moguće ukoliko bi povećali nivo PDV-a. Dogovorili smo da uradimo detaljne analize i sa njihove i sa naše strane. Eventualno povećanje PDV-a je moguće samo u krajnjoj nuždi i to uz uslov ako se desi da to bude privremena mjera sa selektivnm pristupom izuzimajući one elemente oporezivanja koji dominantno utiču na najranjiviju populaciju u Crnoj Gori - zaključio je Žugić, prenosi MINA.
