Atlas klime Crne Gore publikacija je autora Mihaila Burića, Branka Miceva i Luke Mitrovića, koja je štampana u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.
Meteorolog Branko Micev kazao je da je to prvi atlas klime Crne Gore, koji tretira samo crnogorsko područje, jer su do sada atlasi klima rađeni za potrebe Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
“Ovaj atlas tretira samo Crnu Goru i u njemu je predstavljeno njeno osnovno klimatsko stanje. Do sada nismo imali takav atlas”, rekao je on.
Micev je pojasnio da je Atlas urađen na osnovo meteoroloških pokazatelja od 1961 do 1991. godine.
On je pojasnio da je tridesetogodišnji period standard za takve analize, koji su ustanovili Međuvladin panel za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
Prema riječima Miceva, kada se govorimo o klimatskim promjenama potrebno je njih upoređivati sa osnovnim klimatskim stanjem, koje je predstavljeno u novom Atlasu.
Upitan kakve su pretpostavke, kako će se narednih decenija ponašati klima Crne Gore i hoće li biti velikih promjena, on je rekao da na osnovu sadašnjeg stanja i tretiranog perioda u prethodne tri decenije, postoje značajen klimatske anomalije.
“I u skaldu sa sadašnjim trendom i klimatskim modelima očekuje se da će se i u narednom periodu nastaviti trend izraženih klimatskih anomalija”, kazao je Micev.
On je naveo da se ne može precizirati u kom smjeru će se to dešavati.
“Važno je da će postojati izražena ekstremnost, tako da ne možemo jednosmjerno posmatrati da će biti samo toplije ili samo hladnije, već će oscilacije biti izraženije”, pojasnio je Micev.
On je rekao da je Atlas pripremljen na osnovu zvaničnih podataka Hidrometeorološke službe iz višegodišnjih mjerenja.
Burić je kazao da bi Atlas trebalo da koristi univerzitetskoj nastavi, ali i raznim planovima i projektima.
On je podsjetio da se Crna Gora nalazi na raskrsnici vazdušnih masa, pod čijem se uticajem formira njena klima.
“CANU je ušla u civilizacijski poduhvat. Nekada se civilizacijski razvoj mjerio razvojem kartografije, danas to nije slučaj, ali svakako da su ova pitanja i dalje veoma važna”, smatra Burić.
On je naglasio da publikacija predstavlja državni projekat i obilježje.
Direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović kazao je da se ta institutucija razvija i da će tome doprinijeti i projekat Atlasa klima, navodeći da je u pitanju kapitalno važno djelo.
“Sledeći izazov biće izrada novog atlasa. Mi smo sa ovim pomjerili standard i granice, visoko postavivši ljestvicu za naredne radove. Do sada su ovakvi projekti rađeni po 15 godina, a mi smo to završili brzo i kvalitetno za manje od dvije”, naveo je on.
Mitrović je ukazao da je neophodno ulagati u razvoj stručnih službi iz te oblasti kako bi one adekvatno služile građanima. (Mina)
