„Zbog kiparske lekcije treba se prisjetiti da je svaka članica Evropske unije odgovorna za stabilnost svog bankarskog sistema. To bi posebno jasno trebalo da bude u Sloveniji, gdje je država vlasnik tri najveće banke“, piše renomirani dnevnik i ukazuje na bitnost što skorije sanacije banaka.
Ono što je novo u „novoj fazi“ procesa spašavanja „ranjivih država na rubu eurozone“ jeste da država koja se nađe u problemu može posegnuti i za privatnim vlasništvom, kao što su privatni depoziti u kiparskim bankama.
„Sa svakom novom državom koju od finansijskog posrtanja treba spašavati na evropskom nivou, sve više dolazi do izražaja još jedna zakonitost država koje preuzimaju spašavanje, prvenstveno Njemačke, svaku takvu pomoć analiziraju i kao investiciju“, objašnjava list.
Dnevnik uz to ističe izjave uglednih bankarskih stručnjaka da Slovenija, za razliku od Kipra, nema predimenzioniran bankarski sistem, ali ima „realnu državnu imovinu od desetak milijardi eura, koja u slučaju potrebe može da se privatizuje“.
I nova vlada Alenke Bratušek, o kojoj će sjutra glasati parlament, obećava da će nastaviti s procesom sanacije bankarskog sistema i mjerama fiskalne stabilizacije, kako bi se izbjegla opasnost da država dođe u situaciju da traži pomoć iz fondova za stabilizaciju eura.
