Kompozicija izvedena u bronzi i rostfraju dovršena je u Livnici umjetnina Likovne akademije i radionici Koprivnjak i spremna je za zagrebačku promociju koja će se održati 4. aprila u muzeju Mimara.
Tada će se promovisati i knjiga "Njegoš i Hrvati" grupe autora koja kroz razne dokumente govori o prožimanju dvije kulture, hrvatske i crnogorske u doba Petra II Petrovića Njegoša i bana Josipa Jelačića. Forma skulpture proizlazi iz simbolike motiva koji se iz literarnog izraza transponira u likovni oblik.
Njegoš u svojoj pjesmi "Crnogorac k svemogućem Bogu" govori o nemogućnosti čovjeka da spozna stvoritelja, a samim tim i samoga sebe. Čovjek je "tragični mikrokozam".
Dugački zašiljeni krak skulpture usmjeren prema nebu simbolizuje nedokučivost kosmičke tajne, dok drugi zašiljeni krak sugeriše ograničeni domet ljudske svijesti, spoznaje.
Glava je u metamorfoznoj anatomiji i simbolizuje napregnuće ljudskog duha zarobljenog, kako Njegoš kaže, u "tjelesnoj tamnici", objašnjava autor. Skulptura u Zagrebu ostaje do 20. aprila nakon čega odlazi u Crnu Goru gdje će se 18. maja postaviti kao zajednički dar Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Dimitrija Popovića koji je omaž Njegošu upotpunio ciklusom radova "Misterijum luče mikrokozme " i pripovijetkom "Luča Njegoševe noći".
- Ciklus slika i crteža inspiriranih spjevom "Luča mikrokozma" likovna je transpozicija onih poetskih slika koje su na mene ostavile poseban dojam. U pripovijeci "Luča Njegoševe noći" pišem o njegovoj zanimljivoj i intrigantnoj osobnosti, kroz metaforičke scene mističnog spektakla koji se jedne noći odvija na Cetinju. U knjizi se govori o aspektu filozofsko-teološke, odnosno metafizičko-religijske misli slavnog spjeva.
