Nova Vlada biće spremna na lična odricanja u ekonomskoj krizi, biće posvećena poboljšanju kvaliteta života građana, rastu zaposlenosti, privlačenju investitora, evropski i evroatlantski ciljevi ostaće joj prioriteti, a izgradnja pravne države, odnosno borba protiv korupcije i organizovanog kriminala biće posebno u fokusu nove Vlade – to su bile ključne stavke ekspozea premijera Mila Đukanovića kada je prije 100 dana u Skupštini obrazlagao program nove Vlade.
Iako je period od 100 dana izuzetno kratak da bi se analizirao stepen ispunjenosti obećanja premijera iz ekspozea, utisak je da se Đukanović zbog kompleksne ekonomsko-političke situacije u narednom četvorogodišnjom periodu nalazi pred izuzetno velikim izazovom da, makar dio svojih obećanja, pretvori u djelo!
Kovertirane ostvake - prvi potez: Još dok je bio mandatar, Đukanović je naložio - nakon konsultacija u vrhu DPS-SDP koalicije - da svi javni funkcioneri i namještenici, pomoćnici i sekretari u ministarstvima, direktori javnih preduzeća, starješine samostalnih organa uprave i članovi Upravnih odbora koje kontroliše država kovertiraju ostavke na te funkcije. U statusu kovertirane ostavke bilo više od 500 funkcionera koje je postavila vladajuća koalicija.
Kakvi su dometi tog poteza koji je izazvao žestoke polemike u javnosti?
Tri mjeseca nakon tog zahtjeva, smijenjena je rukovodeća struktura Ministarstva finansija bivšeg ministra Milorada Katnića, došlo je do promjene rukovodećeg kadra Uprave policije i Uprave za inspekcijske poslove. Kovertirane ostavke nijesu bile tek marketinški trik nove Vlade već stvaran potez, čije domete i rezultate ćemo tek da vidimo.
Novo zaduženje 40 miliona eura: Nekako je prošlo bez medijske pompe ali je činjenica: nova Đukanovićeva Vlada je od prethodne Igora Lukšića naslijedila potpuno praznu kasu. Zbog toga se nova izvršna vlast, odmah po stupanju na dužnost, ekspresno zadužila za 40 miliona eura kod komercijalnih banaka da bi se premostile obaveze za isplatu penzija, socijale i januarskih plata javnom sektoru.
Dakle, od samog početka mandata je imala veoma lošu startnu poziju. Ceh prazne državne kase su platili vodeći ljudi Ministasrtva finansija, Poreske uprave i Uprave za sprječavanje pranja novca, koji su morali otići sa tih funkcija. Sa kakvim se problemom nedostatka svježeg novca suočava Đukanovićeva Vlada govori i podatak da je za ovu godinu planirano zaduženje u rasponu od 200 do 250 miliona eura.
Smjene u Upravi policije: No, Đukanović se nije zadovoljio samo tim smjenama. Kada je na iznenađenje javnosti Božidar Vuksanović saopštio da se neće kandidovati na čelu Uprave policije, javnost je kao favorita proglasila bivšeg šefa ANB Vladana Jokovića. Joković se i prijavio na konkurs i prema informacijama iz vrha vladajuće koalicije bio već ''usaglašeno rješenje'' na nivou vrha DPS-SDP ali je uslijedio novi obrt.
Zbog direktnog protivljenja potpredsjednika Vlade Igora Lukšića ali i nekih uticajnih zapadnih ambasada, Vlada je - ponovo na iznenađenje šire javnosti - izabrala na funkciju v.d direktora prekaljenog profesionalca Slavka Stojanovića. Inače, Stojanović je bio savjetnik Božidara Vuksanovića ali i dugogodišnji pomoćnik i savjetnik Veselina Veljovića. Stojanović je svoj mandat, isto kao i njegovi prethodnici, počeo čistkama u policiji ali tek treba sačekati da se vidi kako će se snaći na veoma vrućoj stolici prvog čovjeka policije. Ono što sada izvjesno: izbor prvog čovjeka Uprave policije pokazao je da unutar Demokratske partije socijalista postoji dosta političkih trvenja. Kako drugačije objasniti podatak da je Joković – kojeg je birao upravo DPS - u jednoj sedmici bude „već viđen“ kao novi direktor Uprave policije a već sljedece postao „persona non grata“?
Mjere kriznog poreza i borba protiv sive ekonomije: Fokus Đukanovićevog rada u prvih 100 dana je ipak bila finansijska konsolidacija i budžetske uštede.
Vlada je u Skupštini pogurala svoje mjere fiskalnog prilagođavanja (čitaj: mjere štednje), vrijedne u najboljem slučaju 30 miliona eura. Od tog iznosa, 12 do 13 miliona eura biće ušteđeno na račun neusklađivanja penzija, 10 do 12 miliona kao mjera novog kriznog poreza i oko pet miliona kao posljedica stezanja kaiša u javnim ustanovama i regulatornim agencijama.
Nova viša poreska stopa od 15 odsto se primjenjuje od februara i to samo na zarade iznad prosjeka 480 eura neto odnosno 720 eura bruto. Prvobitna ideja je bila drastičnija (da se oporezuje svaka plata veća od 480 bruto) ali je Đukanović nakon oštrih reakcija javnosti ipak pokazao popustljivost nekarakterističnu za čovjeka koji nosi nadimak „britva“. Blaže poreske stope, manji efekti: tek nešto manje od trećine ovogodišnjeg planiranog budžetskog deficita biće nadomješteno mjerama kriznog poreza. Nedovoljno za narasle potrebe javnih finansija.
Iz Đukanovićeve Vlade je, što je i premijer nagovijestio u svom ekspozeu, najavljeno restrukturiranje javnog duga, odnosno zamjena skupljih kredita – jeftinijim kako bi se smanjio relativno veliko učešće duga u BDP-60 odsto, koliko iznosi u zbiru sa državnim garancijama.
Ako se krizni porez na zarade iznad prosjeka može posmatrati kao iznuđena kratkoročna mjera koja zaslužuje prelaznu ocjenu, onda se oštra najava borbe protiv sive ekonomije može posmatrati kao prilično zakašnjela mjera. Vladi u prethodnom mandate niko nije “branio” da se beskompromisno obračuna sa sivom ekonomijom, budući da su na početku prošlog mandata imali kudikamo boju situaciju.
Bez kompromisa u Vladi oko rješenja KAP-a: Ono u čemu se koalicioni partneri u vlasti spore je – budućnost Kombinata aluminijuma.
Dok se Ministarstvo ekonomije, uz podršku DPS-a, zalaže da se otkupe akcije od ruskog CEAC-a, SDP se zalaže za uvođenje stečaja u podgoričku fabriku. U međuvremenu, problem se zakomplikovao i zbog nelagalnog snabdijevanja KAP-a strujom.
Konkretan potez Vlade, je u ovom slučaju izostao, pa se radu o ovome sektoru ne može pozitivno ocijeniti. Rješavanje slučaja KAP-a je odloženo za vrijeme nakon predsjedničkih izbora i tek ostaje da se vidi sudbina nekadašnjeg giganta aluminijske industrije.
Dobra reakcija u “slučaju aflatoksin”: Vlada, odnosno Ministartsvo poljoprivrede je zaslužila pozitivnu ocjenu u “slučaju aflatoksin”, zahvaljujući pravovremenim potezima ministra Petra Ivanovića.
Ministar poljoprivrede je pravovremeno na tri dana zabranio proizvodnju mlijeka u Crnoj Gori, na vrijeme kontrolisao uvezeno mlijeko i - kada treba - uvezao stočnu hranu za farmere iz Slovenije… Dobre poteze je nastavio tako što je u dogovoru sa mljekarima izbjegnut štrajk u mljekarskoj industriji, koji je buknuo u svim zemljama okruženja.
O rezultatima prvih 100 dana rada Vlade, premijer Đukanović će se izjasniti danas na konferenciji za medije.Glavne premijerove poruke biće rezultati Vlade u domenu fiskalne konsolidacije, budžetske uštede kao i određena rješenja u domenu energetike. Đukanović će govoriti i o kadrovskim rezovima kao i najavi novog investicionog ciklusa, saopšteno je iz njegovog kabineta.
P.Z/N.Z
