- Nemam problem sa ocjenama da smo previše servilni prema investitorima, a s druge strane ne znam ni za jednu državu u kojoj dio javnosti konstantno negativno tretira ulagače. Vlada se osjeća usamljeno na planu očuvanja i privlačenja stranih direktnih investicija. U praksi se dešava da investitori imaju problem ne samo sa lokalnim upravama, već i drugim granama vlasti - rekao je premijer.
Naglasio je da bi administracija trebalo da mnogo bolje prati potrebe „običnih“ građana i investitora.
- Prije svega, ubuduće će morati da donose odluke, što je imperativ naročito u domenu razvojnih projekata. Teza da je najsigurnije ne donijeti odluku više neće moći da prođe - zaprijetio je Đukanović.
On je podvukao da Crna Gora neće pogoršati investicioni ambijent povećanjem poreskih nameta, čemu je pribjegla većina evropskih zemalja pod teretom krize.
- Povećanje poreza na zarade je mjera privremenog karaktera, koju ćemo ukinuti krajem godine ukoliko efekti budu ohrabrujući - naveo je Đukanović, ističući da su vladine mjere na polju fiskalne konsolidacije, koje se sprovode u zadnja tri mjeseca, usmjerene ka postizanju održivosti javnih finansija (saniranju budžetskog deficita) i smanjenju zaduživanja.
Ponovio je da je osnovni cilj Vlade poboljšanje životnog standarda građana.
- Crna Gora ima potencijal koji može da je vodi ka evropskom kvalitetu života. Crna Gora je danas na pravom putu i lišena je rizika da može, kao mnogo puta u istoriji, zabasati balkanskim bespućima i sebi nametnuti neke druge prioritete. Razvojne šanse prije svega treba tražiti u dinamiziranju započetih projekata, energetskom sektoru u kojem prednost imaju projekti gradnje drugog bloka pljevaljske termoelektrane i valorizacije Maoča, naravno uz veće korišćenje hidropotencijala. Gradnja podmorskog kabla bi nam omogućila da plasiramo višak struje na evropsko tržište. Što se tiče turizma, ohrabruje što će investitor na Luštici, egipatski Oraskom, ovog mjeseca krenuti u fizičko izvođenje radova, kao i što će partneri iz Azerbejdžana ove godine krenuti u realizaciju projekta u Kumboru. Uz to, velike šanse Crne Gore su dalji razvoj saobraćajne infrastrukture i oblast proizvodnje hrane - kazao je premijer.
Vlada, kako je naveo, nema dilemu da će ostati israjna u očuvanju industrijske proizvodnje aluminijuma i čelika.
- Najkomplikovaniji zadatak je industrija aluminijuma, ali je Vlada nakon dugog razmatranja došla do održivog modela proizvodnje koji bi garantovao da se može obezbijediti profitabilnost, a da se ne ugrožavaju šanse koje postoje u drugim oblastima, kakva je proizvodnja električne energije. Taj model smo predstavili sa manje ili više uspješnosti partnerima koji bi trebalo da ga podrže, ali sa nesmanjenom odlučnošću Vlade iza njega stoji - pojasnio je Đukanović.
Izvršni direktor First fajnenšl banke Predrag Drecun je premijeru sugerisao uvođenje minimalne stope poreza na kompletan platni promet, ističući da bi prikupljenja sredstva trebalo usmjeriti u agrobudžet pošto je poljoprivreda u vrijeme krize grana u kojoj se može očekivati najbrži povrat na investicije. Đukanović je odgovorio da u agraru novac nije najveći problem.
- Sredstva za poljoprivredu se mogu obezbjediti ne samo iz kredita, već i iz IPA fondova. Neophodno je osmisliti koncept razvoja poljoprivrede i moramo podstaći one koje gazduju poljoprivrednim resursima da ih koriste - istakao je premijer.
Predsjednica Američke privredne komore u Crnoj Gori Svetlana Vuksanović ocijenila je da vladine mjere u oblasti fiskalne konsolidacije mogu kratkoročno uspostaviti stabilnost javnih finansija, ali da je potrebno trasirati politike koje bi podstakle stvaranje novog društvenog proizvoda.
