Zbog uvođenja kriznog poreza poslodavci su morali da izvrše određene promjene u softverima kako bi se zarade mogle obračunavati u skladu sa novim zakonom. Softverska dorada obuhvatila je programe koji šalju podatke o obračunu zarada i doprinosa Poreskoj upravi.
Kako je „Dnevnim novinama“ objasnio inženjer Mićo Ćorović, iz kompanije Epsilon, veliki broj njihovih korisnika želio je što prije da izvrši taj tehnički dio. Programeri ove kompanije su zbog velikog interesovanja naporno radili i doradili postojeće softvere.
„Korisnici naših softvera nisu mogli za februar da obračunaju plate zaposlenima prije dorade programa. Mi smo do svakog našeg korisnika morali da pođemo kako bi oni u skladu sa zakonom stigli da obračunaju zarade za februar“ kazao je Ćorović za „Dnevne novine“.
Usluga dorade programa koštala je u prosjeku od 50 do 200 eura u zavisnosti od potrebe klijenta. Ono što je zanimljivo jeste da poslodavci klikom mogu da odluče da li će krizni porez ići na njihov ili teret zaposlenih.
„Mi smo u našem softveru napravili varijantu radi lakšeg korišćenja, da klijenti mogu da izaberu da li žele da im se krizni porez obračunava na njihov teret ili na teret zaposlenih“ kazao je inženjer Ćorović.
Ovo pravilo ne važi i za državnu upravu. Kako pišu „Dnevne novine“ to bi značilo kršenje zakona jer je krizni porez kreiran kako bi se „popunila“ državna kasa, tako da će njihov teret ponijeti zaposleni.
Skupština je krajem januara usvojila prijedlog dopune zakona o porezu na dohodak fizičkim licima kojim se na zarade preko 720 eura bruto, odnosno 480 eura neto, primjenjuje veća poreska stopa od 15 odsto na iznose iznad tog nivoa. Prema procjenama Ministarstva finansija, kriznim porezom planirana je obračuna zarada za više od 44.000 zaposlenih u Crnoj Gori.
