Radulović je podsjetio da je Vlada usvojila budžetski plan koji predstavlja procijenjenu i realnu javnu potrošnje u ovoj godini, u okviru koje se kreću pojedinačni budžeti različitih potrošačkih jedinica, pa i MVPEI.
„Svakako da svako ministarstvo uvijeki želi više sredstva za realizaciju svojih aktivnosti, ali se prilagođavamo onomo što je aktuelni momenat u ekonomiji“, kazao je Radulović agenciji MINA.
On smatra da će Ministarstvo, i u ovim budžetskim okvirima, nastaviti sa svojom misijom jačanja diplomatske mreže, kadrova i institucije uopšte.
„Nastojaćemo da u narednom periodu, u zavisnosti od finansijskih mogućnosti, nastavimo da izgrađujemo i jačamo instituciju i ulažemo u obuku i profesionalizaciju kadrovskih resursa“, rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, MVPEI planiramo da, čak i u limitiranim okolnostima ekonomske krize, otvori nekoliko diplomatsko-konzularnih predstavništava, prije svega, u Sofiji, Bukureštu, Minhenu i Prištini.
„Istovremeno ćemo, u okviru Ministarstva, formirati i posebnu Direkciju za ekonomsku diplomatiju, čime planiramo da unaprijedimo komunikaciju u MVPEI i na nivou Vlade, kako bi dinamizirali bilateralnu saradnju kada su u pitanju investicije i ekonomski odnosi“, naveo je on.
Radulović je pojasnio da je danas imperativ da bilateralni odnosi među držvama moraju biti ojačani ekonomskom i saradnjom u oblasti investicija.
On je naglasio da je posebno zadovoljan što danas, pored iskusnih diplomata, glavninu spoljnopolitičkih aktivnosti nose mladi i obrazovani ljudi sa stečenim diplomatskim iskustvom u zemlji i u inostranstvu.
„Istovremeno je zanimljivo da, kada je rodna struktura u pitanju, u obavljanju diplomatskih aktivnosti većinu čine žene“, dodao je on.
Na pitanje da li objavljivanje imena ambasadora, bez prethodnog dobijanja agremana, predstavlja nepoštovanje diplomatskih pravila i protokola, on je kazao da je, u cilju unaprjeđenja transparentnosti rada, Vlada donijela odluku o objavljivanju materijala sa svojih sjednica, pa su i materijali tog ministarstva, sa predlozima za ambasadore, lako dostupni na njenom sajtu.
Istovremeno je, kako je naveo, Vlada prvo opozvala ambasadore u tim zemljama, pa onda predložila nove nerezidentne ambasadore.
„Takođe, vrijeme u kojem živimo i napredak u informacionim tehnologijama, donio je do skoro nezamislive promjene u u tradicionalnim diplomatskim komunikacijama i izmijenio mnoge diplomatske uzuse i principe“, kazao je Radulović.
On je pojasnio da današnja diplomatska komunikacija između zemalja uključuje mnogo manje tradicije i ceremonija, pa se čak i zahtjevi za agremanom mogu dostavljati u elektronskoj formi.
„Sve to ukazuje da su detabuizirani mnogi tradicionalni obrasci diplomatske komunikacije“, rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, Vlada je predložila, a ne imenovala, jedan broj nerezidentnih ambasadora među kojima ima onih koji su to već bili, ali ima i novih.
„Svi su oni veoma iskusni, sa nezanamarljivim diplomatskim iskustvom, pa i nema razloga da ne budu prihvaćeni u državama prijema. No, to će, svakako, zavisiti od zemalja akreditacije“, naveo je Radulović.
Upitan šta Ministarstvo preduzima na planu smanjivanja broja zemalja van Evrope za koje je crnogorskim građanima potrebna viza, on je kazao da su, proteklih godina, konsolidovali bilateralne sporazume o ukidanju te obaveze sa najvećim brojem zemalja van EU za nosioce diplomatskih, službenih i, u određenom broju, takozvanih običnih pasoša.
„Inicijativa za ukidanje viza sa tim državama dolazila je i sa naše i sa njihove strane, i svaka od njih je pažljivo i odgovorno razmatrana, u saradnji sa nadležnim institucijama Crne Gore“, rekao je Radulović.
On je naglasio da su, pri tome, uvijek imali u vidu i obaveze Crne Gore iz evropske agende, potencijalne bezbjednosne i druge reperkusije, kao i to da li se određena država van EU nalazi na “bijeloj” ili “crnoj” šengenskoj listi.
Na pitanje u u kojoj je fazi formiranje Savjeta za spoljne poslove i sistematizacija radnih mjesta u Ministarstvu, Radulović je kazao da u tom resoru intenzivno rade na pripremi novog akta sistematizacije, u cilju ispunjavanju obaveze koja je proistekla iz novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
„Očekujemo da ćemo, u u najskorije vrijeme, biti spremni da Vladi predložimo usvajanje novog akta o sitematizaciji, a u narednom periodu intenziviraćemo i aktivnosti koje se odnose na uspostavljanje Savjeta za spoljnje poslove“, naveo je on.
