Dok je svemirska stijena izgarala iznad grada Čeliabinsk, njen udarni talas porazbijao je prozore i zasuo zgrade stijenama. Brojni videozapisi plamene lopte snimljeni su pomoću mobtela, nadzornih kamera i kamera u automobilima te odmah aploudovani na internet. Kasnije su nadzorne kamere za saobraćaj dale i tačno vrijeme eksplozije.
Raniji proračuni govorili su da je masa meteora iznosila oko 10 tona. Američka svemirska agencija NASA kasnije je izračunala da se radilo o masi između sedam i 10 hiljada tona, te da je prečnik meteora bio oko 17 metara.
Koristeći zapise i lokaciju udara u jezeru Čebarkul, Žorž Zuluaga i Ignasio Ferin sa Univerziteta u Medeljinu uspjeli su pomoću jednostavne trigonometrije izračunati visinu, brzinu i poziciju meteora dok je padao na Zemlju.
Za rekonstrukciju izvorne orbite koristili su šest različitih parametara putanje meteora kroz Zemljinu atmosferu. Većina njih odnosi se na tačku kada je meteor postao dovoljno svijetao da prikaže primjetnu sjenu na snimcima. Istraživači su, zatim, unijeli njihove zapise u astronomski softver koji je razvio Mornarički opservatorijum SAD-a.
Rezultati ukazuju na to da je meteor pripadao dobro poznatoj porodici svemirskog kamenja – poznatoj kao Apolo asteroidi, koji prolaze Zemljinom orbitom.
Od gotovo 9.700 asteroida otkrivenih u blizini Zemlje, za oko 5.200 se smatra da pripadaju porodici Apolo. Podijeljeni su u grupe poput Apola, Atine i Amora, zavisno o orbiti kojom se kreću.
"Tim je uradio dobar posao i objavio ga zaista brzo. Izgleda da se zaista radi o jednom od Apolo asteroida. Njegova eliptična i niska orbita ukazuje na porijeklo iz Sunčevog sistema, najvjerovatnije iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera. Sa više podataka mogli bismo i ugrubo odrediti iz kojeg pojasa je meteor došao", rekao je za BBC dr Stiven Lauri sa Univerziteta u Kentu.
