U Informaciji koju je Vlada juče usvojila, se navodi da je jedan od problema neadekvatan način vođenja podataka o licima koja su stekla visoko obrazovanje, kao i odsustvo prakse da se visokošlolac, nakon stečenog visokog obrazovanja, prijavi na evidenciju Zavoda za zapošljavanje,
- Tu su i nepostojanje elektronske baze podataka o licima koja su nostrifikovala obrazovne isprave, dok problem predstavlja i izdavanje uvjerenja na kojima se licima sa stečenim visokim obrazovanjem potvrđuje da su stekli zvanje koje je u nesaglasnosti sa nazivom studijskog programa koji je akreditovan,
Informacija potencira nedovoljnu informisanost studenata prilikom odluke o upisu na određeni program, što je potvrđeno kroz insistiranje da im se prizna da su završili nešto što nisu i stekli zvanje koje nisu stekli. U Izvještaju se kritikuju poslodavci što su pokušali da izvrše izbor korisnika, ne poštujući činjenicu da je presudni kriterijum za izbor korisnika prosječna ocjena stečena tokom osnovnih studija. Taksativno su navedeni ostali problemi.
- Nedovoljna informisanost poslodavaca o nazivima pojedinih studijskih programa, nedostatak kulture poštovanja vremenskih rokova i od strane poslodavaca, ali i od strane korisnika koji su propustili priliku da učestvuju u programu iz razloga što svoju prijavu nijesu otpočeli na vrijeme, odustajanje jednog broja poslodavaca od programa nakon dodjeljivanja korisnika, velika regionalna disproporcija izmedju ponude i tražnje. Veliki broj visokoškolaca iz sjevernog regiona instistirao je i birao poslodavce iz Podgorice ili opština na primorju, nezadovoljstvo korisnika koji su u fazama »ručnog« povezivanja dobijeljeni poslodavcima u mjestu njihovog prebivališta, često velika očekivanja od strane visokoškolaca i nerealni zahtjevi i nezadovoljstvo korisnika sa poslodavcima koje su sami birali, piše u Informaciji.
Program može dovesti do demotivacije mladih za traženje posla: Program, kako se konstatuje u rizima projekta, može dovesti do smanjivanja aktivacije mladih za samostalnim traženjem posla i preuzimanjem odgovornosti za izbor fakulteta, jer država preuzima obavezu da nakon njihovog školovanja »iznađe«mogućnost za stručnim osposobljavanjem za samostalni rad.
- Mogućnost polaganja stručnog ispita nakon 9 mjeseci je uslov za rad u državnim organima, međutim, polaganjem tog ispita visokoškolci ne postaju konkurentniji u privredi i ne doprinosi se njihovom većem zapošljavanju, što bi svakako trebao biti primarni cilj – veće zapošljavanje u privredi. Najveći broj visokoškolaca birao je državni sektor. Na dan (produženog) zatvaranja prijave za poslodavce bilo je objavljeno ukupno 5.232 mjesta za potrebe stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, dok je počelo da radi 4211 visokoškolaca, navodi se u Informaciji.
Program predstavlja devetomjesečno stručno osposobljavanje, tokom kojega će korisnici imati naknadu u neto iznosu od 50 odsto prosječne neto zarade za prethodnu godinu.
