Region

Jezdimiru Vasiljeviću pet godina, pušten na slobodu zbog odslužene kazne

jezda20
N
ekadašnji vlasnik "Jugoskandika" Jezdimir Vasiljević prvostepeno je osuđen na pet godina zatvora i biće pušten na slobodu zbog vremena provedenog u pritvoru, prenosi Blic.

Jezdimiru Vasiljeviću pet godina, pušten na slobodu zbog odslužene kazne
Portal AnalitikaIzvor

Presuda Vasiljeviću, poznatom kao "gazda Jezda", izrečena je u Višem sudu poslije više od deset godina suđenja i 20 godina od kraha štedionice u martu 1993.

Na osnovu optužbe da su Vasiljević i saradnici početkom 90-ih oštetili građane za više desetina miliona njemačkih maraka, krivim je proglašen i bivši direktor Banke privatne privrede Crne Gore Milorad Vukotić.

On je takođe osuđen na pet godina zatvora. Vasiljevićevog zeta i šefa trezora Dragana Antonijevića, poslovnog savjetnika Ljubivoja Šundića i advokata Stevana Protića, sud je oslobodio optužbi.

Iako je proces zbog malverzacija u toj piramidalnoj štedionici poznat po Vasiljeviću, prvi na optužnici je Podgoričanin Milorad Vukotić - direktor Banke privatne privrede Crne Gore. Za Vukotićem je krajem 2011. godine raspisana potjernica, određen mu je pritvor i odlučeno da mu se sudi u odsustvu.

Vasiljević je takođe dva puta bježao iz zemlje. Prvi put 1993, nakon kraha štedionice, ali je 2000. uhapšen na beogradskom aerodromu Nikola Tesla.

Tokom višegodišnjeg suđenja, Vasiljević je ponovo iz Srbije pobegao 2006. godine i sudenje je tada prekinuto. Zbog toga mu je propalo i jemstvo od oko milion eura hipotekom na kući na Dedinju, koju je za njega založio prijatelj.

Vasiljević je u Centralnom zatvoru u Beogradu od 26. marta 2010. godine, kada je izručen Srbiji iz Holandije, u kojoj je godinu dana ranije uhapšen po srpskoj potjernici. Danas, on hoda uz pomoć štaka i često se žali na loše zdravstveno stanje.

Osim Vukotića i Vasiljevića, na optužnici su bili i Dragan Antonijević, Ljubivoje Šundić i advokat Stevan Protić. Svi su negirali krivicu za zloupotrebu službenog položaja, prevare i utaje u vezi s piramidalnom štednjom u "Jugoskandiku".

Početkom devedesetih, hiljade ljudi širom Srbije ulagale su novac u Jugoskandik, kako bi uz visoke kamate izvukli veliki profit za kratko vrijeme. Mnogi su prodavali nekretnine, vozila i dragocjenosti da bi novac uložili u štedionicu, ali su brzo nakon njenog kraha ostali "praznih šaka".

Narodna banka Srbije u više navrata pokušavala da vještačenjima utvrdi tačnu štetu kao i vrijednost imovine Jugoskandika.

Portal Analitika