Fond PIO finansira 112.178 penzionera i 8.476 korisnika ostalih prava: tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada i dodatak na spomenicu. U Crnoj Gori žive 105.854 penzionera, od kojih je 53.528 starosnih, 23.653 invalidskih i 28.673 porodična. Za razliku od ranijeg perioda, sve više se ostvaruje pravo na starosnu, nego na invalidsku penziju.
- Struktura penzionera kontinuirano je unapređivana, što je jedan od ciljeva reforme penzionog sistema. Ovaj trend se bilježi već nekoliko godina - za Pobjedu objašnjava direktor Fonda PIO Dušan Perović.
Statistika
U periodu od tri godine, procenat učešća korisnika starosne penzije u ukupnom broju penzionera u Crnoj Gori je sa 46,15 odsto porastao na 50,57 odsto.
Broj korisnika invalidske penzije bilježi konstantan pad (u 2009. godini 24.259, 2010. godini 24.104, u 2011. godini 23.866, a u 2012. godini 23.515).
Prema podacima Invalidsko-penzijske komisije u 2010. godini podneseno je 3.314 zahtjeva, potpuni gubitak radne sposobnosti utvrđen je kod 1.102, a djelimičan gubitak radne sposobnosti kod pet osiguranika, 2011. podneseno je 4.126 zahtjeva, potpuni gubitak radne sposobnosti utvrđen je kod 1.060, a djelimičan gubitak radne sposobnosti kod četiri osiguranika, dok je 2012. podneseno 3.353 zahtjeva, potpuni gubitak radne sposobnosti utvrđen je kod 893, a djelimičan gubitak radne sposobnosti kod jednog osiguranika.
- Trend smanjenja broja invalidskih penzionera bilježi se od decembra 2003. godine, odnosno od uvođenja nove definicije invalidnosti koja je sada utvrđena po konceptu opšte invalidnosti, kao i sprovođenja redovne revizije invalidskih penzija na svake tri godine nakon uspostavljanja prava - ističe Perović.
Invalidnost
Pravo na invalidsku penziju dodjeljuje se osiguranicima kod kojih su utvrđene promjene u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom, ukoliko su dovele do nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti ili djelimičnog gubitaka radne sposobnosti od 75 odsto.
Uzrok nastanka invalidnosti može biti: povreda na radu, profesionalna bolest, povreda van rada ili bolest.
Od stepena invalidnosti (puni ili djelimični gubitak radne sposobnosti) zavisi da li će osiguranik ostvariti pravo na punu ili djelimičnu invalidsku penziju.
Perović navodi ukoliko je invalidnost nastala povredom na radu ili kao posljedica profesionalne bolesti, osiguranik stiče pravo na invalidsku penziju bez obzira na dužinu penzijskog staža i navršene godine života u momentu nastanka invalidnosti.
Puna invalidska penzija u visini je starosne koja bi radniku pripala za 40 godina penzijskog staža. Djelimična iznosi 75 odsto pune invalidske penzije.
Revizija
Ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, osiguranik stiče pravo na invalidsku penziju pod uslovom da je gubitak radne sposobnosti nastao prije navršenih godina života propisanih za sticanje prava na starosnu penziju i da je imao navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.
Prema riječima direktora Fonda, osiguranik kod koga je utvrđen djelimični gubitak radne sposobnosti može biti zaposlen jednu četvrtinu punog radnog vremena, dok se korisnik invalidske penzije ne može zaposliti.
- Rješenjem kojim se utvrđuje pravo na invalidsku penziju određuje se kontrolni pregled korisnika prava, najkasnije u roku od tri godine od dana invalidnosti, osim u slučajevima teških bolesti, kao i kada se radi o starijim osiguranicima koji bi na dan kontrolnog pregleda imali navršene godine života propisane za sticanje prava na starosnu penziju – pojašnjava Perović.
On naglašava da se kontrolni pregled ne obavlja ni kada je uzrok potpunog gubitka radne sposobnosti, u cjelosti ili djelimično, profesionalno oboljenje ili povreda na radu.
Komisije
Postupak za ostvarivanje prava na na invalidsku penziju pokreće se na zahtjev osiguranika, odnosno poslodavca kod kojeg je osiguranik zaposlen, kao i na predlog zdravstvene organizacije koja je osiguraniku pružala zdravstvenu zaštitu. Uz zahtjev, odnosno predlog, obavezno se podnosi propisana medicinska dokumentacija, koja je u stvari osnovni kriterijum pri odlučivanju.
U sastavu Fonda PIO kao prvostepeni organ nalazi se Prvostpena invalidska komisija, koju sačinjavaju predsjednik komisije, ljekar koji obavlja kontrolu i dva vijeća sastavljena od po dva ljekara i pravnika.
Drugostepena invalidska komisija je u sastavu Ministarstva rada i socijalnog staranja. Čini je jedno vijeće sastavljeno od od tri ljekara, koji obavljaju nadzor i kontrolu i daju saglasnost na nalaze Prvostepene invalidske komisije.
