Nekoliko švedskih kompanija uvidjelo je priliku za razvoj poslovanja u sve većoj potrebi za velikim centralnim sistemima za hlađenje. Baš kao i kod centralnih sistema grijanja preko toplane, kod ovakvih sistema hlađenja koristi se mreža cijevi koje povezuju više zgrada ili čak čitavu četvrt. Za razliku od sistema grijanja koji u Švedskoj često koristi toplotne gubitke ili kogeneracijske sisteme iz najbližih industrijskih pogona, ovaj sistem koristi hladniji rezervoar kao što je voda u jezeru ili moru, a cijevima unutar sistema cirkuliše voda koja je hladnija od temperature unutar zatvorenog prostora. Potrebe za velikim sistemima za hlađenje imaju i pojedini industrijski i energetski procesi kao što su termoelektrane i rudnici.
Iako većina pogona i kvartova u Švedskoj ima vode u izobilju, ipak nema pristup vodenim površinama koje bi mogli koristiti kao hladni rezervoar, jedna firma je odlučila da primijeni novi pristup problemu hlađenja ljeti, koristeći sirovinu koja je zimi dostupna u velikim količinama na sjeveru Švedske - snijeg.
Firma "Snowpower" je takav sistem hlađenja snijegom instalirala u bolnici u Sundsvalu. Sistem će koristiti 60 hiljada kubnih metara sačuvanog i skladištenog snijega koji će se koristiti za hlađenje tokom ljeta.
Tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka su u Japanu i SAD-u ponovo krenuli pokušaji ove primjene snijega i djelimično su je oživjeli. Pokazalo se da korišćenje snijega za hlađenje nije toliko jednostavno kao što se na prvi pogled čini, iako je princip zapravo poprilično jednostavan.
Bolnica u Sundsvalu inače koristi mješavinu pravog snijega i onog proizvedenog topovima za snijeg, iako bi idealno bilo, prema riječima direktora firme "Snowpower", da se izgradi podzemni rezervoar.
Neke studije su pokazale da korišćenje snijega za hlađenje, u odnosu na klasične sisteme klimatizacije i hlađenja, ima daleko manji uticaj na klimatske promene, a posebno na održavanje pH vrijednosti vodenih površina i njihovu fertilizaciju, pa se troši daleko manje energije. Ipak, za izradu sistema hlađenja snijegom potrebno je daleko više materijala i on zauzima mnogo veću površinu nego klasični sistem klimatizacije, koji radi na principu kompresije.
