On je ocijenio da najavljeno povećanje minimalne cijene rada, o čemu ovih dana pregovaraju socijalni partneri, dobra vijest, ali da punjenje budžeta po tom osnovu neće biti u skladu sa očekivanjima.
-Veća minimalna cijena rada podrazumijeva rast prosječne zarade, a u toj zoni neće biti oporezivanja dohodka većom stopom, kako je nedavno usvojeno u parlamentu. Takođe će se povećati socijalna davanja i penzije, jer se vezuju za prosječnu zaradu, a isto tako će se povećati I naknade za članstvo u upravnim odbotima javnih preduzeća. Povećanje minimalne cijene rada implicira i veći broj onih čija će se primanja naći ispod granice siromaštva. Zbog svega navedenog, bolje bi bilo vezivati cijenu rada za potrošačku korpu, recimo na trećinu njene vrijednosti- kazao je Vujanović.
Smatra da bi bilo mudro da država promoviše individualno plaćanje doprinosa, kako je uostalom i propisano zakonom.
“Treći stub životnog osiguranja je postao široko rasprostranjena praksa. Svi punoljetni građani, zaposleni ili ne, mofu odmah početi da sebi uplaćuju doprinose. Ako osamnaestogodišnjak uplaćuje npr. 50 eura mjesečno, on bi sa 40 godina raspolagao sa 120 hiljada eura sa pripadajućim kamatama- naveo je Vujanović.
Naglasio je da istorija pokazuje da su Crnogorci izbjegavali poreske obaveze i u vrijeme turske okupacije, kao i tokom vladavine Kralja Nikole.
“Patriotizam se ne mjeri odnosom prema pojedinim strofama himne, već po tome da li plaćamo porez I poštujemo institucije sistema”, poručio je Vujanović.
