Šef poslničkog kluba SDP-a Borislav Banović izjavio je na današnjoj konferenciji za medije u crnogorskoj Skupštini, povodom podnošenja žalbe, da je Vujanović „već 10 godina predsjednik Crne Gore, u dva mandata i da to nema pravo da bude treći put".
- Nažalost podnošenjem kandidature a nakon toga i njenim prihvatanjem od strane Državne izborne komisije grubo je ugrožena ustavna norma o broju mandata koju ima predsjednik države – rekao je
Banoviću ime funkcionera potpisnika.
On je istakao da je jedan od najznačajnijih ciljeva SDP-a očuvanje ustavnosti i zakonitosti i izgradnja pravne države u zemlji.
- Smatramo da poštovanje zekona treba da bude obaveza svih a naročito onih političkih aktera koji su doprinijeli izgradnji i očuvanju crnogorske nezavisnosti. Ako bi dozvolili kršenje Ustava ovoga puta onda bi se to moglo i u budućnosti desiti. Smatarmo da je bilo i boljih kandata koje bi podržala koalicija DPS – SDP i koji bi imli iste ili veće šanse za pobjedu na izborima – rekao je Banović.
Funkcioner SDP-a napomenuo je da će njegova partija ostati dosljedna svojim stavovima i da kakva god bude odluka Ustavnog suda neće podržati Vujanovića na predstojećim izborima.
- Mi vjerujemo u insitiucije ove države i nadamo se da će Ustavni sud podržati našu argumentaciju – saopštio je šef poslničkog kluba SDP-a i poručio da će sagledati posljedice cjelokupne situacije i da će to biti "jedno od važnih pitanja u ukupnim odnosima koalicionih partnera".
Banović je istakao da SDP neće dati podršku ni Miodragu Lekiću ili eventualno nezavisnom kandidatu Radu Bojoviću.
Crnogorskim Ustavom je predviđeno da isto lice može biti najviše dva puta predsjednik države.
Vujanović je dva puta biran na tu funkciju, 2003. i 2008. godine, ali je u prvom mandatu izabran kada je Crna Gora bila u državnoj zajednici sa Srbijom.
Prekršen član 92. stav 2: Žalba SDP-a upućena Ustavom sudu zasnovana je na članu 97, stavu 2 Ustava Crne Gore. U žalbi se navodi da Ustav Crne Gore, u čl. 97 stav 2 propisuje: „Isto lice može biti predsjednik Crne Gore najviše dva puta“ i kako je g. Vujanović već funkciju predsjednika države obavljao dva puta (2003-2008. i 2008-2013.), to isti ima ustavnu zabranu u ostvarivanju oblika biračkog prava da bude biran za predsjednika države.
Prihvatanjem ove kandidature od strane DIK-a, kako se dalje navodi, bilo bi omogućeno „istom licu“ da eventualnim izborom na mjesto predsjednika države tu funkciju obavlja po treći put, čime bi se direktno prekršilo ograničenje iz čl. 97 stav 2 Ustava Crne Gore.
Nema pravnog diskontinuiteta: Konstitutivni pravni akt nezavisnosti Crne Gore je, kako se naglašava, Odluka o proglašenju nezavisnosti Republike Crne Gore od 03.06.2006. godine („Sl.list RCG“, broj 36/06). Ova Odluka označila je početak „punog međunarodno-pravnog subjektiviteta Crne Gore“ i osnov za njen cjelokupni pravno-politički odnos u međunarodnoj zajednici.
Pravni osnov za donošenje Odluke, kako se navodi, naznačen kao: „član 2. Ustava Republike Crne Gore i član 60 Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crne Gora„ a istu Skupština Crne Gore je donijela na osnovu: „člana 81. tačka 2. Ustava Republike Crne Gore“.
U žalbi SDP-a stoji da nema niti jedne naznake državno-pravnog diskontinuiteta Republike Crne Gore sa nezavisnom Crnom Gorom, nego, kako se ističe, sve upućuje na suprotno. U skladu sa svim tada važećim ustavnim aktima konstituisan je puni (umjesto ograničenog) međunarodni subjektivitet, a državno-pravni kontinuitet Crne Gore nije prekinut.
U prilogu se navode i članovi koji to potvrđuju.
Član 1. Odluke je konstatovano da je Crna Gora nezavisna u „postojećim državnim granicama„ čime je istaknut jasan kontinuiteta državnosti i kroz „postojeće državne granice“.
Članom 2. Odluke konstatovan je i istorijski kontinuitet „obnovom državne nezavisnosti“. Istim članom utvrđeno je da Republika Crna Gora „PREUZIMA sve poslove koje je usvajanjem Ustavne povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora POVJERILA da vrše institucije državne zajednice“.
foto: B. Rakočević
