Ključni prioriteti BiH tokom ovogodišnjeg predsjedavanja Cefta sporazumom biće intenziviranje i promocija trgovine, liberalizacija usluga, uklanjanje administrativnih i drugih barijera i obezbjeđenje ravnopravnog partnerstva sa ostalim članicama, izjavio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
On je na konferenciji za novinare u Sarajevu saopštio da je BiH početkom godine funkciju predsjedavajućeg Ceftom preuzela od Albanije.
Prema njegovim riječima, to je dobra prilika za promociju BiH, ali istovremeno i izazov zbog loših ekonomskih kretanja u regionu i svijetu.
Šarović je dodao da će BiH u ovoj godini biti trgovinski centar regiona, kao i da će aktivno učestvovati u pripremi za zajedničku regionalnu strategiju razvoja u okviru Cefte.
„Pokrivenost izvoza uvozom u BiH u momentu osnivanja Cefte 2008. godine bila je 50 odsto, a taj procenat danas iznosi 65 odsto, što ukazuje na činjenicu da se BiH približava svom strateškom cilju – ravnopravnom partnerstvu u Cefti“, istakao je Šarović.
On je naveo da je BiH tokom članstva u Cefti ostvarila porast izvoza poljoprivrednih proizvoda za 13 odsto, dok je uvoz smanjen za sedam odsto.
Odgovarajući na pitanja u vezi sa ulaskom Hrvatske u EU, odnosno njenim napuštanjem Cefte, Šarović je naveo da će novi režim na granici za obje zemlje donijeti određene brige i probleme.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je u BiH u prošloj godini izvezla robe u vrijednosti od 1,125 milijardi eura, dok je izvoz iz BiH u Hrvatsku bio 600 miliona KM.
On je istakao da BiH mora da obezbijedi uslove za dostizanje evropskih standarda u poljoprivrednoj proizvodnji, posebno u proizvodnji mesa, mlijeka, mliječnih prerađevina, jaja i peradarstvu.
Prema njegovim riječima, nakon 1. jula neće biti bescarinskog uvoza za Hrvatsku, zbog čega će njeni proizvodi poskupjeti na tržištu BiH.
Šarović je zaključio da bi firme iz Hrvatske, poput „Dukata“ ili „Podravke“, trebalo da u novim uslovima u BiH otvaraju svoje pogone za proizvodnju već brendiranih proizvoda, pri čemu bi koristile domaću radnu snagu i sirovine iz BiH, što otvara mogućnost za nove direktne investicije.
Istovremeno, dodao je on, BiH ulazak Hrvatske u EU treba da iskoristi na planu harmonizacije domaćeg zakonodavstva sa evropskim standardima i propisima.
