Predsjednik Vlade Milo Đukanović rekao je u interevjuu Radiju Crne Gore, da smo godinama trošili mnogo više nego što stvaramo i da je “Vlada zbog toga prinuđena da uvede set nepopularnih poreskih mjera”. Đukanović je istakao da razumije poziciju sindikalnih lidera ali da je pozicija predsjednika Vlade da vodi računa da država ne bankrotira.
- Mi smo godinama triošili značajno više nego što stvaramo. Pogledao sam te podatke i oni govore da smo mi na planu politike plata i penzijia napravili ozbiljne faulove u periodu od 2009. do 2012. godine. Međutim krajem 2008. godine i naša zemlja ulazi u recesiju a tokom 2009. smo imali pad od 5,3 posto u bruto društvenom proizvodu. Bez obzira na to mi tokokm 2010. 2011. i 2012. godine nastavljamo sa rastom plata i penzija i to je pokazatelj nedovoljne senzibilnosti ekonomske politike prema onome što nam je ralno iz godine u godinu nametala globalna ekonomska kriza. Tako se javlja problem zaduživanja i sada smo kao vlada morali da uvedemo ovaj set nepopularnih mjera – rekao je Đukanović u emisiji “Odgovor na odgovor” na Radiju Crne Gore, autorke Zorice Kumburović.
Premijer je istakao da razumije poziciju sindikata ali i da “očekuje da oni razumiju njegovu poziciju”.
- Veoma sam svjestan da smo mjere koje smo preduzeli oko kriznog poreza nepolularne, imao sam prilike da razgovaram sa predstavnicima oba sindikata i da pokažem razumjevanje za ono što je njihova uloga u društvu - da pokušaju da zaštite i onaj nivo zarada za koji i onako misle da je nedovoljan za kvalitetan život. Ukazao bih da, razumijevajući njihovu poziciju, moraju i oni razumjeti da je pozicija predsjednika Vlade da vodi računa da nam država ne bankrotira i da možemo potrošiti onoliko koliko stvaramo – rekao je Đukanović.
Oporezivanje bogatstva nije rješenje: On je ocijnio da mjera oporezivanja bogatstva u Crnoj Gori ne bi mogla biti supstitut za ono što Vlada mora da preduzme kako bi obezbijedila fiskalnu disciplinu i toga su svjesni i oni koji je predlažu.
- Predlog da se problem budžetskog deficita riješi oporezivanje bogatstva je demagoška politička poruka, jer su i oni koji to predlažu svjesni da ta mjere ne bi mogle biti supstitut za ono što Vlada mora da preduzme u cilju obezbjeđivanja fiskalne ravnoteže«, rekao je Đukanović.
On je dodao da Vlada, umjesto pitkih političkih floskula i parola, mora da vodi računa o tome da njene mjere budu efektivne.
- Kada bi neko mogao da nam pokaže bogatstvo u Crnoj Gori, čijim bi se zahvatanjem mogli riješiti problemi u ekonomiji, zar mislite da bi Vlada propustila to da uradi? Nažalost, tog bogatstva nema i zato moramo posezati za onim što je realna ekonomska osnova za rješavanje finansijskih i ekonomskih problema - tvrdi Đukanović.
On je najavio i da će Vlada formirati komisiju i preispitati postojeći poreski sistem, kako bi utvrdila njegov kvalitet i pokazala osjetljivost prema inicijativama opozicije i sindikata.
Đukanović je podsjetio da je Crna Gora početkom novog milenijuma imala progresivni sistem oporezivanja, koji je imao brojne slabosti, zbog čega je uveden proporcionalan. Taj sistem je Crnoj Gori obezbijedio brojne benefite, koji između ostalog podrazumijevaju privlačenje stranih direktnih investicija.
Vlada nije odustala od izgradnje autoputa: Đukanović je istakao da Vlada nije odustala od izgradnje autoputa do granice sa Srbijom, koja bi mogla početi sredinom godine.
-Ovih dana se intenzivno razgovara sa dva potencijalna partnera. Jedan je kineski partner, kompanija za telekomunikaciju i infrastrukturu CCCC internešnal i kao finansijer kineska Eksim banka, a drugi potencijalni partner je konzorcijum Behtel-Enka. Koju god ponudu odabrali moglo bi se krenuti u realizaciju projekta sredinom godine, a prva faza do Mate�eva bi mogla biti gotova za četiri godine- precizirao je Đukanović.
Dodao je da se trenutno upoređuju uslovi finansiranja, “što je za Crnu Goru krucijalno važno- da dobijemo što duže rokove otplate i grejs period”.
-Postoji i treća opcija odnosno viđenje Evropske investicione banke (EIB) za realizaciju projekta kako bi ga trebalo organizovati u Crnoj Gori. Nijesmo odustali od projekta- i dalje to držimo u rangu najvećeg investicionog prioriteta Crne Gore- naveo je Đukanović.
Podsjetio je da realizaciju najskupljeg infrastrukturnog projekta u istoriji Crne Gore koči globalna kriza.
-U uslovima ekonomske krize nema investitora koji će reći da je spreman da potroši tri milijarde eura na ovaj projekat. Svaki će reći ‘ja sam spreman da sačuvam tri milijarde dok vidim kada će se pojaviti svijetlo na kraju tunela pa ću tada krenuti da ih trošim’, ocijenio je Đukanović.
Projekat izgradnje autoputa do sada su bezuspješno pokušavali da pokrenu hrvatski konzorcijum na čelu sa Konstruktorom, grčko izraelski konzorcijum Aktor-Šikun binui, kao i kineske kompanije.
