Skupština će sjutra, na vanrednoj sjednici, razmatrati dopune Zakona o porezu na dohodak građana, kojim je predviđeno dodatno oporezivanje od tri odsto bruto zarada većih od 400 eura, podsjeća MINA buseness.
Skupština bi na vanrednoj sjednici u 11 sati, zakazanoj na zahtjev Vlade, trebalo da razmatra i predložene izmjene i dopune Zakona o osiguranju, o hartijama od vrijednosti, o elektronskim komunikacijama, o energetici, o lijekovima i o elektronskim medijima.
Prethodno će se o kriznom porezu raspravljati na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, nakon što je na sjednici tog parlamentarnog tijela u četvrtak, ta tačka koja je bila prva na dnevnom redu, na zahtjev ministra finasnija, Radoja Žugića, pomjerena kao posljednja. Razlog pomijeranja bile su dodatne konsultacije u Vladi i najave amandmana na predloženi tekst zakona.
U petak su međutim propali pregovori predstavnika USSCG i Saveza sindikata (SSCG) sa primijerom Milom Đukanovićem, nakon kojih je Unija saopštila da ostaje pri organizaciji protest ispred Skupštine, kako bi pokušala da apeluje na poslanike da ne usvoje zakon.
SSCG je saopštio da neće doći na protest. Njegovi predstavnici su tokom vikenda bili otvoreni za dodatne razgovore sa Vladom, što je nakon razgovora sa Đukanovićem i bilo najavljeno kao jedan od narednih koraka u pokušaju pronalaska kompromisnog rješenja, međutim oni se nijesu održali.
Predlogom dopuna zakona o porezu na dohodak građana predviđeno je uvođenje obaveze plaćanja poreza po stopi od 12 odsto, umjesto dosadašnjih devet odsto, na mjesečne bruto zarade veće od 400 eura.
U Vladi očekuju da će ta mjera uticati na povećanje budžetskih prihoda za oko 11 miliona eura i smanjenje rashoda oko pet miliona eura na godišnjem nivou, a primjenjivaće se do kraja godine.
Iz Vlade su najavili da bi uskoro trebalo da se formiraju dvije radne grupe koje će se baviti suzbijanjem sive ekonomije odnosno efikasnijom naplatom javnih prihoda, kao i prednostima i nedostacima dva modela oporezivanja. Ukoliko one daju efekta, kako su naveli, krizne mjere koje su privremene mogle bi se povući ranije u odnosu na ono kako je definisano dopunama zakona.
U cilju sprovođenja dodatnih mjera fiskalnog prilagođavanja, Vlada je usvojila i predloge za izmjene i dopune zakona o hartijama od vrijednosti, o energetici, o osiguranju, o elektronskim komunikacijama, o ljekovima i o elektronskim medijima.
Izmjenama i dopunama tih zakona predviđeno je da regulatori - Komisija za hartije od vrijednosti, Regulatorna agencije za energetiku, kao i agencije za nadzor osiguranja, za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, za ljekove i medicinska sredstva i elektronske medije da uplaćuju u budžet višak prihoda koju ostvaruju, u cilju smanjenja negativnih efekata krize.
Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da sa Centralnom bankom (CBCG) izmijeni Protokol kojim će se i ta institucija obavezati da višak prihoda nad rashodima transferiše u državni budžet.
