Abiznis
  • Portal Analitika/
  • Abiznis /
  • Nacrt Nacionalnog plana razvoja 2013-2016: Za realizaciju projekata potrebno 1,47 milijardi eura

Nacrt Nacionalnog plana razvoja 2013-2016: Za realizaciju projekata potrebno 1,47 milijardi eura

plan-razvojaslajdTim od oko 45 njemačkih, austrijskih i slovenačkih eksperata je radilo na metodologiji, konceptualizaciji, strukturiranju, treninzima, ekspertskoj i konsultantskoj podršci i finalizaciji NPR-a, kao i obuci i preporukama za njegovu implementaciju za zemlju državne službenike Crne Gore kao vlasnika NPR-a.
Nacrt Nacionalnog plana razvoja 2013-2016: Za realizaciju projekata potrebno 1,47 milijardi eura
Portal AnalitikaIzvor

Ministarstvo finansija otvorilo je danas javnu raspravu o Nacrtu nacionalnog plana razvoja (NPR) 2013-2016, saopšteno je iz tog vladinog resora.

Prema Nacrtu, za realizaciju projekata iz svih oblasti u trogodišnjem periodu je potrebno 1,47 milijardi eura. Glavni ciljevi Nacrta plana u ekonomskom smislu su povratak  rast BDP od 3 do 4 odsto u realnim uslovima, smanjenje javnog deficita i postizanje izbalansiranog budžeta do 2016. godine; primjena fiskalnih pravila i srednjoročnog budžetskog okvira; dalji razvoj i primjena programskog budžetiranja; stavljanje limita na osnovu za doprinose za socijalno osiguranje; smanjenje učešća neformalne ekonomije za 50 odsto i promocija konkurentnih poreskih stopa i poreskog sistema.

Prema Nacrtu, prirodni resursi su najvrijedniji resurs Crne Gore naročiti u oblasti energije, turizma i poljoprovrede.

Prirodni resursi-najvrijedniji resursi Crne Gore: U  Nacrtu plana se objašnjava da Crna Gora ima stotine vodotoka koji se mogu iskoristiti za energiju.

- Sunce, vjetar i biomasa su direktno dostupne komponente domaće proizvodnje energije koji bi mogli ublažiti trenutnu zavisnost od uvoza energije. Crna Gora ima već relativno visok udio obnovljivih izvora energije čija ekspanzija bi mogla postati jedan od ekonomskih uporišta za bududnost. Energetska efikasnost mora biti poboljšana s obzirom na izuzetno visoke gubitke u energetskoj mreži zemlje i nedostatak mjera za uštedu energije u stambenom sektoru, kaže se u planu.

Iako turistički sektor značajno doprinosi BDP-u, još uvijek nije dosegao nivo iz prethodnih vremena. Turističke ponude mogu biti dodatno proširene, raznolike i međusobno povezane. Obalnom turizmu je potrebna veza s kulturnim znamenitostima i ruralnim destinacijama za agroturizam i turističke izlete. Razvoj turizma u cjelini treba uvezati s regionalnim i međunarodnim mrežama za bolji razvoj proizvoda i bolji marketing.

Jačanje poljoprivredne proizvodnje: Poljoprivredna proizvodnja hrane je dobro uspostavljena i mogla bi biti dodatno proširena, na primjer na preradu ribe, akvakulturu i bioproizvodnju hrane. Ipak, primarna proizvodnja hrane u Crnoj Gori je niska i neefikasna, uglavnom zbog male veličine poljoprivredne proizvodnje i niskog tehnološkog nivoa razvoja. Sve odluke koje se donose u vezi sa proširenjem primarne proizvodnje hrane moraju uzeti u obzir uticaj koje bi ta proširenja imala na mala poljoprivredna gazdinstva i seosko stanovništvo.

Saobradaj, stanovanje i građevina, infrastruktura i ulaganja u zaštitu životne sredine su preduslovi za ekonomski razvoj, posebno za tri ekonomska stuba energije, turizma i poljoprivrede. Iako se njihov širi uticaj na ekonomski rast ograničava na direktne ("kejnizijanske") efekte, na primjer za zaposlenost, infrastrukturna poboljšanja su ključni elementi za održivi razvoj Crne Gore, uključujudi i zaštitu životne sredine, upravljanje otpadom i otpadnim vodama, obnovu energije i saobradajnih veza, i poboljšanje proizvodnih tehnologija.

Poboljšano upravljanje javnim i prirodnim dobrima je, osim obnove infrastrukture, drugi ključni problem za održivi razvoj Crne Gore. Bez jasno definisanih prava vlasništva nad nekretninama, regulative i planiranje upotrebe zemljišta, i dovoljno osoblja u državnim organima da garantuje administrativnu primjenu propisa, uspjeh održivih mjera de biti pod znakom pitanja, kažu autori plana.

Tim od oko 45 njemačkih, austrijskih i slovenačkih eksperata je radilo na metodologiji, konceptualizaciji, strukturiranju, treninzima, ekspertskoj i konsultantskoj podršci i finalizaciji NPR-a, kao i obuci i preporukama za njegovu implementaciju za zemlju državne službenike Crne Gore kao vlasnika NPR-a.

Portal Analitika